Blagdan: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Blagdani''' su dani namijenjeni državnim i vjerskim svetkovinama. Po državnim odredbama to su neradni dani za koje radnici imaju pravo na naknadu plaće, a mogu biti svjetovnoga karaktera ili su preuzeti iz crkvenoga kalendara. Prema crkvenom zakonu postoje zapovjedni blagdani (sve nedjelje i drugi najvažniji blagdani uz sadržaj vjere i štovanje svetaca) u kojima je zabranjen težački rad, te postoje i drugi neobvezni blagdani kroz godinu. U najvažnije vjerske blagdane spadaju: [[Uskrs]] i [[Božić]] (kršćanski), [[Jom Kipur]] i [[Roš hašana]] (židovski), [[Kurban-bajram]] (muslimanski). | |||
Sadržaj [[hrvat]]skih [[narod]]nih svetkovina, izvorno obredni, [[pokrštenje Hrvata|kristijanizirao]] se tijekom vremena i prilagodio danima kršćanskih blagdana. Pritom su preživjeli neki elementi svojstveni pretkršćanskoj euroazijskoj poljodjelskoj kulturi. To su u prvom redu radnje za izazivanje plodnosti, dobar urod usjeva i uzgoja stoke, kao i za sreću i blagostanje obitelji: npr. kićenje bunara na [[cvjetnica|Cvjetnicu]]; krjesovi te šaranje jaja na Uskrs; ophodi dječaka na dan [[sveti Juraj|Sv. Jurja]] (jurjaši), djevojaka na [[sveti Josip|Prvi svibanj]] (filipovčice) i [[duhovi|Duhove]] (ljelje ili kraljice), djece na [[Spasovo]] (križari); krjesovi i ophod djevojaka ([[Ladarice (običaj)|ladarice]]) na [[sveti Ivan Krstitelj|Ivanje]] i dr.; posebice [[Badnjak]] kao prilika za odavanje počasti precima, odnosno kao priprema za buduću agrarnu godinu. | Sadržaj [[hrvat]]skih [[narod]]nih svetkovina, izvorno obredni, [[pokrštenje Hrvata|kristijanizirao]] se tijekom vremena i prilagodio danima kršćanskih blagdana. Pritom su preživjeli neki elementi svojstveni pretkršćanskoj euroazijskoj poljodjelskoj kulturi. To su u prvom redu radnje za izazivanje plodnosti, dobar urod usjeva i uzgoja stoke, kao i za sreću i blagostanje obitelji: npr. kićenje bunara na [[cvjetnica|Cvjetnicu]]; krjesovi te šaranje jaja na Uskrs; ophodi dječaka na dan [[sveti Juraj|Sv. Jurja]] (jurjaši), djevojaka na [[sveti Josip|Prvi svibanj]] (filipovčice) i [[duhovi|Duhove]] (ljelje ili kraljice), djece na [[Spasovo]] (križari); krjesovi i ophod djevojaka ([[Ladarice (običaj)|ladarice]]) na [[sveti Ivan Krstitelj|Ivanje]] i dr.; posebice [[Badnjak]] kao prilika za odavanje počasti precima, odnosno kao priprema za buduću agrarnu godinu. | ||
Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 09:35
Blagdani su dani namijenjeni državnim i vjerskim svetkovinama. Po državnim odredbama to su neradni dani za koje radnici imaju pravo na naknadu plaće, a mogu biti svjetovnoga karaktera ili su preuzeti iz crkvenoga kalendara. Prema crkvenom zakonu postoje zapovjedni blagdani (sve nedjelje i drugi najvažniji blagdani uz sadržaj vjere i štovanje svetaca) u kojima je zabranjen težački rad, te postoje i drugi neobvezni blagdani kroz godinu. U najvažnije vjerske blagdane spadaju: Uskrs i Božić (kršćanski), Jom Kipur i Roš hašana (židovski), Kurban-bajram (muslimanski).
Sadržaj hrvatskih narodnih svetkovina, izvorno obredni, kristijanizirao se tijekom vremena i prilagodio danima kršćanskih blagdana. Pritom su preživjeli neki elementi svojstveni pretkršćanskoj euroazijskoj poljodjelskoj kulturi. To su u prvom redu radnje za izazivanje plodnosti, dobar urod usjeva i uzgoja stoke, kao i za sreću i blagostanje obitelji: npr. kićenje bunara na Cvjetnicu; krjesovi te šaranje jaja na Uskrs; ophodi dječaka na dan Sv. Jurja (jurjaši), djevojaka na Prvi svibanj (filipovčice) i Duhove (ljelje ili kraljice), djece na Spasovo (križari); krjesovi i ophod djevojaka (ladarice) na Ivanje i dr.; posebice Badnjak kao prilika za odavanje počasti precima, odnosno kao priprema za buduću agrarnu godinu.
Izvori
- Proleksis enciklopedija Blagdani
- Jezični savjeti Blagdan / praznik