Razlika između inačica stranice »Larisa (mitologija)«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Larisa''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Λάρισα}}''', ''Lárisa'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[nimfa]] je iz [[Tesalija|Tesalije]]. | |||
== Karakteristike == | == Karakteristike == | ||
Trenutačna izmjena od 07:08, 23. ožujka 2022.
Larisa (grč. Λάρισα, Lárisa) u grčkoj mitologiji nimfa je iz Tesalije.
Karakteristike
Po njoj je nazvan i istoimeni grad, a njezin je lik prikazivan i na kovanu novcu toga grada. Bile su to drahme, kovane između 400. pr. Kr. i 340. pr. Kr., na kojima je prikazana s trima četvrtinama lica i gracioznom, lepršavom kosom[1]. Taj je stil Kimon kopirao od prikaza glave nimfe Aretuze s tetradrahmi[2]. Prema tesalskim dokazima, takav se novac proizvodio do 320. pr. Kr.[3]. Drugi novčići prikazuju Larisu kako sjedi, drži hidriju, ćup za vodu, s izvorom u blizini, što je povezuje s vodenim nimfama[4].
Mitologija
Pauzanije piše da je Pelazgova kći. No, Helanik govori da su sinovi Posejdona i Larise bili Ahaj, Ftij i Pelazg. Strabon je naziva kćeri Piaza, princa iz Pelazga.
Literatura
- Bellinger, A. R.: The Thessaly hoard on 1938 in INC Rome Atti, 1965.
- Larson, Jennifer S.: Greek Nymphs: Myth, Cult, Lore, Oxford, Oxford University Press, 2001.
- Mørkholm, Otto: Early Hellenistic Coinage from the Accession of Alexander to the Peace of Apamaea (336-188 BC), Cambridge, Cambridge University Press, 1991.
- Pauzanije: Opis Grčke, 2.24.1.
- Strabon: Geographika, XIV.