Brgljezi

Brgljezi
Šumski brgljez (Sitta europaea)
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Aves
Red:	Passeriformes
Podred:	Passeri
Porodica:	Sittidae Lesson, 1828.
Rodovi
Sitta Tichodroma

Brgljezi (lat. Sittidae) su porodica ptica od tri roda, Sitta, Tichodroma i Salpornis.

Opis

Pravi brgljezi roda Sitta su veoma slični jedni drugima, pa ih je lako prepoznati od ostalih. Gornji dio tijela je uglavnom sive boje, dok je kod nekih tropskih vrsta jarkoplave ili ljubičaste. Mnoge vrste imaju crne pruge preko očiju. Donji dijelovi tijela su sivkastobijele do smeđe boje. Mužjaci i ženke se vrlo malo razlikuju, sa iznimkom brzelja zidarčca, kod kojeg mužjakov vrat postane crn za sezone parenja. Kljun je podug, vrat i rep su kratki. Dužina varira od 9,5 do 20 cm, a težina od 10 do 60 g. Penju se na drugačiji način od djetlića i puzića, ne koristeći rep kao oslonac. Dok se penju, ne postavljaju noge paralelno, već jednu postave visoko, a drugu nisko, kao oslonac.

Oglašavaju se cvrkutanjem i uzastopnim piskutanjem. Njihovu ishranu čine kukci i pauci, a u jesen i zimu sjemenje. Dvije vrste su ugrožene, a dvije osjetljive.

Razmnožavanje

Brgljezi obično žive u parovima ili malim grupama. Tijekom zime često se udružuju s jatima sjenica, djetlića i ostalih šumskih ptica koje traže hranu. Svi se gnijezde u dupljama u drveću ili stijenama, ali postoji nevjerojatna razlika u detaljima tijekom izgradnje gnijezda. Neke manje vrste kopaju komore u trulom drvetu kao gnijezdo, bjelogrudi i bjeloobrazni brgljezi trljaju otrovne kukce oko ulaza u gnijezdo, a crvenogrudi koristi razmazanu smolu kao zaštitu. Brgljezi lončari prave gnijezda od blata. Ženka nese 4 – 10 bijelih jaja sa crvenkastim pjegama. Težina jaja varira od 1 do 2,5 g. Inkubacija traje 14 – 18 dana, a ptići u gnijezdu ostaju 20 – 25 dana. Tijekom inkubacije mužjak hrani ženku.

Rasprostranjenost

Nastanjuju Aziju, Europu, Sjevernu Ameriku i sjever Afrike. Staništa su im šumovita područja, parkovi i stjenovita mjesta. Nijedna vrsta nije prava selica, ali sjeverne populacije se ponekada sele južnije.

Vrste

1. Salpornis spilonota (Franklin, 1831)
2. Salpornis salvadori (Bocage, 1878)
3. Sitta arctica Buturlin, 1907
4. Sitta azurea Lesson, 1830
5. Sitta canadensis Linnaeus, 1766
6. Sitta carolinensis Latham, 1790
7. Sitta cashmirensis W. E. Brooks, 1871
8. Sitta castanea Lesson, 1830
9. Sitta cinnamoventris Blyth, 1842
10. Sitta europaea Linnaeus, 1758
11. Sitta formosa Blyth, 1843
12. Sitta frontalis Swainson, 1820
13. Sitta himalayensis Jardine & Selby, 1835
14. Sitta krueperi Pelzeln, 1863
15. Sitta ledanti Vielliard, 1976
16. Sitta leucopsis Gould, 1850
17. Sitta magna R. G. W. Ramsay, 1876
18. Sitta nagaensis Godwin-Austen, 1874
19. Sitta neglecta Walden, 1870
20. Sitta neumayer Michahelles, 1830
21. Sitta oenochlamys (Sharpe, 1877)
22. Sitta przewalskii Berezowski & Bianchi, 1891
23. Sitta pusilla Latham, 1790
24. Sitta pygmaea Vigors, 1839
25. Sitta solangiae (Delacour & Jabouille, 1930)
26. Sitta tephronota Sharpe, 1872
27. Sitta victoriae Rippon, 1904
28. Sitta villosa J. Verreaux, 1865
29. Sitta whiteheadi Sharpe, 1884
30. Sitta yunnanensis Ogilvie-Grant, 1900
31. Tichodroma muraria (Linnaeus, 1766)

Drugi projekti

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Sittidae
	Wikivrste imaju podatke o: Sittidae