Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Primas: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Primas'''-->'''Primas''' ([[latinski jezik|lat.]] ''primas'' od ''primus''; prvi, prvak) je počasni naslov pojedinih visokih crkvenih dostojanstvenika u [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]]. Naslov se prvi put javlja u [[4. stoljeće|4. stoljeću]] u [[Afrika|Africi]]. U prošlosti, taj je naslov držao [[biskup]] koji je imao jurisdikciju nad jednom ili više crkvenih pokrajina. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]], a u nekim zemljama i u [[novi vijek|novom vijeku]], primas je bio prvi od biskupa neke države i kao takav je nadzirao ostale metropolije i nadbiskupije (npr. nadbiskup [[Toledo|Toleda]] bio je primas [[Španjolska|Španjolske]], a papa primas [[Italija|Italije]]).
Primas''' ([[latinski jezik|lat.]] ''primas'' od ''primus''; prvi, prvak) je počasni naslov pojedinih visokih crkvenih dostojanstvenika u [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]]. Naslov se prvi put javlja u [[4. stoljeće|4. stoljeću]] u [[Afrika|Africi]]. U prošlosti, taj je naslov držao [[biskup]] koji je imao jurisdikciju nad jednom ili više crkvenih pokrajina. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]], a u nekim zemljama i u [[novi vijek|novom vijeku]], primas je bio prvi od biskupa neke države i kao takav je nadzirao ostale metropolije i nadbiskupije (npr. nadbiskup [[Toledo|Toleda]] bio je primas [[Španjolska|Španjolske]], a papa primas [[Italija|Italije]]).


== Primas u Hrvatskoj ==
== Primas u Hrvatskoj ==

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 04:42

Primas (lat. primas od primus; prvi, prvak) je počasni naslov pojedinih visokih crkvenih dostojanstvenika u Katoličkoj Crkvi. Naslov se prvi put javlja u 4. stoljeću u Africi. U prošlosti, taj je naslov držao biskup koji je imao jurisdikciju nad jednom ili više crkvenih pokrajina. U srednjem vijeku, a u nekim zemljama i u novom vijeku, primas je bio prvi od biskupa neke države i kao takav je nadzirao ostale metropolije i nadbiskupije (npr. nadbiskup Toleda bio je primas Španjolske, a papa primas Italije).

Primas u Hrvatskoj

Podrobniji članak o temi: Primas Dalmacije i cijele Hrvatske

Naslov primas Croatiae et Dalmatiae ili primas Dalmatiae et totiusque Croatia nosio je splitski nadbiskup i metropolit koji je imao crkvenu jurisdikciju nad gotovo čitavom Hrvatskom.

Osnutak zagrebačke biskupije (o. 1094.), podređene Ostrogonskoj (od 1180. Kaločkoj) metropoliji, bio je veliki udarac za Splitsku metropliju, ali i za crkveno jedinstvo Hrvatske. Sljedeća stoljeća donose daljnji pad teritorijalne i materijalne osnove Splitske metropolije, što je naročito izraženo nakon 1409. (gubitak veze sa zaleđem) i prodorom Turaka koji su suzili realni teritorijalni obuhvat metropolije i sveli je u lokalni razmjer važnosti. Unatoč tome, splitski se nadbiskupi i dalje kite prestižnim naslovom "primas Croatiae et Dalmatiae".

Pad Mletačke Republike 1797. godine i inkorporacija Dalmacije u sastav Austrije nisu Splitskoj nadbiskupiji donijeli oživotvorenja praznog naslova, već je štoviše, papinskom bulom Locum Beati Petri 1828. godine, a na zahtjev Habsburgovaca, nadbiskupija snižena na rang biskupije i podložena Zadarskoj nadbiskupiji. Novi važan trenutak dogodio se 1852. kada se Zagrebačka biskupija na poticaj bana Jelačića, odvojila od Kaločke nadbiskupije i bila uzvišena na rang nadbiskupije i matropolije okupljajući pod sobom Crkvu u Hrvata i postajući njen centar i ishodište kulturnog i političkog djelovanja. Ponovnim promaknućem splitske biskupije na rang nadbiskupije i metropolije 1969. godine (papa Pavao VI.) nije otvoreno pitanje vraćanja naslova primasa.

Bilješke

Vanjske poveznice