Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Hausa jezik: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnog teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Hausa jezik'''-->[[Image:Hausa language niger.png|thumb|200px|Hausa jezik u Nigeru]]
[[Image:Hausa language niger.png|thumb|200px|Hausa jezik u Nigeru]]
[[Image:Afro asiatic peoples nigeria.png|thumb|200px|Hausa jezik u Nigeriji]]
[[Image:Afro asiatic peoples nigeria.png|thumb|200px|Hausa jezik u Nigeriji]]
'''Hausa jezik''' (abakwariga, habe, haoussa, hawsa, hausawa, kado, mgbakpa; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hau hau]), najrašireniji [[čadski jezici|čadski]] jezik kojim se služi 24 988 000 ljudi na područjima [[Afrika|afričkih]] država [[Nigerija]], [[Niger]], [[Benin]], [[Kamerun]], [[Gana]] i [[Sudan]].   
'''Hausa jezik''' (abakwariga, habe, haoussa, hawsa, hausawa, kado, mgbakpa; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hau hau]), najrašireniji [[čadski jezici|čadski]] jezik kojim se služi 24 988 000 ljudi na područjima [[Afrika|afričkih]] država [[Nigerija]], [[Niger]], [[Benin]], [[Kamerun]], [[Gana]] i [[Sudan]].   

Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 01:18

Hausa jezik u Nigeru
Hausa jezik u Nigeriji

Hausa jezik (abakwariga, habe, haoussa, hawsa, hausawa, kado, mgbakpa; ISO 639-3: hau), najrašireniji čadski jezik kojim se služi 24 988 000 ljudi na područjima afričkih država Nigerija, Niger, Benin, Kamerun, Gana i Sudan.

Važan je trgovački jezik kojim se kao drugim jezikom sporazumijeva 15.000.000 ljudi. Najveći boj govornika živi u Nigeriji (18.500.000; 1991 SIL), Nigeru (5.460.000; 2006) i Beninu (800.000; 2006 u provincijama Atacora i Borgou). Manji broj govori se u drugim državama: 80.000 u Sudanu (2007); 23.500 u Kamerunu (1982 SIL); 500 u Burkini Faso; Gana.

Pisma su arapsko (ađami) i latinica. Dijalekti: istočnohauski s pod-dijalektima: kano, katagum, hadejiya; zapadnohauski: sokoto, katsina, gobirawa, adarawa, kebbawa, zamfarawa; sjevernohauski: arewa, arawa[1].

Glasovi

38: b b< kW kJ k gW gJ g kW' kJ' k' tS dZ P S m l r ? h "e a "o j* j w i u au ai t d d< s z s* n r.[[2]

Literatura

  • Abraham, R.C. 1934. The Principles of Hausa vol. 1. Government Printer, Kaduna.
  • Abraham, R.C. 1959. The Language of the Hausa People. University of London Press Ltd., London.
  • Abraham, R.C. Hausa Literature and the Hausa Sound System. University of London Press, London.
  • Brauner, S. and Ashiwajn, M. 1966. Lehrbuch der Hausa-Sprache. Max Hueben Verlag, Munich.
  • Greenberg, T.H. 1941. Some problems in Hausa phonology. Language 17: 316-323.
  • Hodge, C.T. 1947. An Outline of Hausa Grammar (Language Dissertation 41). Linguistic Society of America, Baltimore.
  • Hodge, C.T. and Umaru, I. 1963. Hausa Basic Course. Foreign Service Institute, Washington D.C.
  • Kraft, C.H. 1963. A Study of Hausa Syntax, Vol.I., Structure. Department of Linguistics, The Hartford Seminary Foundation, Hartford, Connecticut.
  • Kraft, C.H. and Kirk-Greene, A.H.M. 1973. Hausa. Teach Yourself Books, London.
  • Kraft, C.H. and Kraft, M.G. 1973. Introductory Hausa. University of California Press, Berkeley.
  • Taylor, F.W. 1959. A Practical Hausa Grammar. Clarendon Press, Oxford.

Izvori

Vanjske poveznice