Razlika između inačica stranice »Kohani«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Kohani''' (Cujane, Cohanni, Coxane, Cujano, Guyane, Qujane, Quxane). – pleme [[Karankawa]], prvi puta se spominje u ranom 18. stoljeću na teksaškoj obali blizu zaljeva [[Matagorda]]. U to doba oni su se prostirali sve do između rijeka [[Colorado River, Texas|Colorado]] i [[Guadalupe (rijeka)|Guadalupe]], kasnije ih nalazimo zapadno sve do zaljeva [[Aransas]]. Godine [[1722.]] misija Espíritu Santo de Zúñiga je utemeljena za njih, [[Coapite]] i Karankawe, ali je uskoro morala biti napuštena zbog čestih neprijateljstava između Španjolaca i Indijanaca. U misiju Nuestra Señora de la Purísima Concepción de Acuña odlaze [[1730.]],. ali i nju ubrzo napuštaju. Kada se [[1745.]] podigla misija Nuestra Señora del Rosario, blizu sadašnjeg [[Goliad|Goliada]], već se počinju nazivati generalnim imenom Karankawa, svi osim Copane Indijanaca. Cujane iz misije odlaze i dolaze kao i njihovi rođaci Coapite sve do [[1831.]] –Utemeljenjem misije Nuestra Señora del Refugio [[1793.]] neki odlaze tamo i ostaju do [[1828.]] Dio plemena koji nije odlazio u misije nastavio je živjeti duž obližnje obale. Ubrzo nakon anglo-američke kolonizacije obalnog područja Cujane počinju gubiti identitet. Ime Karankawa označava sva ova plemena, koja konačno sa scene nestaju [[1858.]] | |||
U La Salleovim izvještajima spominju se plemena [[Ebahamo]], Kouan, Kouyam i Quinet. Sve su ove grupe živjele u blizini teritorija Indijanaca Cujane. Neka ova imena vjerojatno su [[sinonim]]i za Cujane, to bi mogli biti nazivi Quinet i Kouan, ali čvrstih dokaza za to nema. | U La Salleovim izvještajima spominju se plemena [[Ebahamo]], Kouan, Kouyam i Quinet. Sve su ove grupe živjele u blizini teritorija Indijanaca Cujane. Neka ova imena vjerojatno su [[sinonim]]i za Cujane, to bi mogli biti nazivi Quinet i Kouan, ali čvrstih dokaza za to nema. | ||
Trenutačna izmjena od 11:29, 22. ožujka 2022.
Kohani (Cujane, Cohanni, Coxane, Cujano, Guyane, Qujane, Quxane). – pleme Karankawa, prvi puta se spominje u ranom 18. stoljeću na teksaškoj obali blizu zaljeva Matagorda. U to doba oni su se prostirali sve do između rijeka Colorado i Guadalupe, kasnije ih nalazimo zapadno sve do zaljeva Aransas. Godine 1722. misija Espíritu Santo de Zúñiga je utemeljena za njih, Coapite i Karankawe, ali je uskoro morala biti napuštena zbog čestih neprijateljstava između Španjolaca i Indijanaca. U misiju Nuestra Señora de la Purísima Concepción de Acuña odlaze 1730.,. ali i nju ubrzo napuštaju. Kada se 1745. podigla misija Nuestra Señora del Rosario, blizu sadašnjeg Goliada, već se počinju nazivati generalnim imenom Karankawa, svi osim Copane Indijanaca. Cujane iz misije odlaze i dolaze kao i njihovi rođaci Coapite sve do 1831. –Utemeljenjem misije Nuestra Señora del Refugio 1793. neki odlaze tamo i ostaju do 1828. Dio plemena koji nije odlazio u misije nastavio je živjeti duž obližnje obale. Ubrzo nakon anglo-američke kolonizacije obalnog područja Cujane počinju gubiti identitet. Ime Karankawa označava sva ova plemena, koja konačno sa scene nestaju 1858. U La Salleovim izvještajima spominju se plemena Ebahamo, Kouan, Kouyam i Quinet. Sve su ove grupe živjele u blizini teritorija Indijanaca Cujane. Neka ova imena vjerojatno su sinonimi za Cujane, to bi mogli biti nazivi Quinet i Kouan, ali čvrstih dokaza za to nema.
Literatura
- Herbert E. Bolton, "The Founding of Mission Rosario: A Chapter in the History of the Gulf Coast," Quarterly of the Texas State Historical Association 10 (October 1906).
- H. E. Bolton, "Records of the Mission of Nuestra Señora del Refugio," Quarterly of the Texas State Historical Association 14 (October 1910).
- Herbert Eugene Bolton, Texas in the Middle Eighteenth Century (Berkeley: University of California Press, 1915; rpt., Austin: University of Texas Press, 1970).
- William E. Dunn, "The Founding of Nuestra Señora del Refugio, the Last Spanish Mission in Texas," Southwestern Historical Quarterly 25 (January 1922).
- Frederick Webb Hodge, ed., Handbook of American Indians North of Mexico (2 vols., Washington: GPO, 1907, 1910; rpt., New York: Pageant, 1959).
- William H. Oberste, History of Refugio Mission (Refugio, Texas: Refugio Timely Remarks, 1942).