Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
 
Redak 20: Redak 20:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Fort Revelin}}
 
* [http://www.dubrovnik.hr/revelin/index.htm Tvrđava Revelin]
* [http://www.dubrovnik.hr/revelin/index.htm Tvrđava Revelin]
* [http://www.sitiunescoadriatico.org/index.php?pg=1666 Jadranski UNESCO]
* [http://www.sitiunescoadriatico.org/index.php?pg=1666 Jadranski UNESCO]

Posljednja izmjena od 30. studeni 2021. u 02:24

Tvrđava Revelin.
Pogled sa Srđa na tvrđavu Revelin.
Ulaz u tvrđavu Revelin.

Tvrđava Revelin se nalazi sjeveroistočno od dubrovačkih gradskih zidina, od kojih je odijeljena dubokim jarkom i spojena mostom. Namijena joj je bila obrana Dubrovnika od Turaka.

Povijest

Prvi spomen o potrebi gradnje utvrde na mjestu današnjeg Revelina datira iz 1449. godine, a utvrda se počela graditi 1463. godine. Današnju snagu i izgled duguje zamisli Antonia Ferramolina iz Bergama koji je 1538. godine na dotadašnjoj utvrdi zamislio i izradio model po kojem je tvrđava Revelin kao izdvojena masivna tvrđava nepravilnog četverokutnog tlocrta sa sjeveroistočnim oštrim kutem i izgrađena. U ponedjeljak 30. prosinca 1538. model je prihvaćen u Vijeću umoljenih,[1] a izgradnja je započela sljedeće godine. Gradnja Revelina je dovršena 1551. godine.

Nakon potresa 1667. godine tvrđava postaje upravno središte Dubrovačke Republike i u nju je prenesena državna riznica i riznica katedrale.

Zanimljivosti

U vrijeme gradnje tvrđave uveden je propis da svatko tko dolazi u Dubrovnik mora sa sobom donijeti jedan kamen koji je veličinom trebao biti primjeren tjelesnoj građi donositelja.

Prilikom arheoloških istraživanja unutar tvrđave Revelin 1983.1986. godine nađeni su brojni ostatci zidova i građevina iz doba prije Revelina od kojih je najzanimljivija peć vrsnog ljevača zvona i topova Ivana Krstitelja Rabljanina.[2]

Danas se na terasi tvrđave odigravaju predstave Dubrovačkih ljetnih igara, a unutar tvrđave se organiziraju razni koncerti.

Izvori

  1. Državni arhiv u Dubrovniku, Cons. Rog. 44 list 125.
  2. Državni arhiv u Dubrovniku, Cons. Rog. 47, list 126.

Vanjske poveznice