Razlika između inačica stranice »Akan jezik«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Akan jezik'''-->'''Akan jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=aka aka]), jezik, odnosno [[makrojezik]] istoimene podskupine, šire skupine [[centralni tano jezici|centralnih tano]] jezika, kojim govori 8,300,000 ljudi (2004 SIL) u [[Gana|Gani]]. Ovaj makrojezik sastoji se od individualnih jezika [[fanti jezik|fanti]] [fat] i [[twi jezik|twi]] [twi] svaki sa nekoliko dijalekata.
'''Akan jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=aka aka]), jezik, odnosno [[makrojezik]] istoimene podskupine, šire skupine [[centralni tano jezici|centralnih tano]] jezika, kojim govori 8,300,000 ljudi (2004 SIL) u [[Gana|Gani]]. Ovaj makrojezik sastoji se od individualnih jezika [[fanti jezik|fanti]] [fat] i [[twi jezik|twi]] [twi] svaki sa nekoliko dijalekata.


Postoji mnogi dijalekti: agona, anomabo fanti, abura fanti, gomua; ahafo, akuapem (akwapem twi, akuapim, akwapi, twi), akyem (akyem bosome), asante (ashante twi, asanti, achanti), asen, dankyira, fante (fanti, mfantse) i kwawu (kwahu)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=aka Ethnologue (16th)]</ref>.
Postoji mnogi dijalekti: agona, anomabo fanti, abura fanti, gomua; ahafo, akuapem (akwapem twi, akuapim, akwapi, twi), akyem (akyem bosome), asante (ashante twi, asanti, achanti), asen, dankyira, fante (fanti, mfantse) i kwawu (kwahu)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=aka Ethnologue (16th)]</ref>.

Trenutačna izmjena od 17:17, 28. travnja 2022.

Akan jezik (ISO 639-3: aka), jezik, odnosno makrojezik istoimene podskupine, šire skupine centralnih tano jezika, kojim govori 8,300,000 ljudi (2004 SIL) u Gani. Ovaj makrojezik sastoji se od individualnih jezika fanti [fat] i twi [twi] svaki sa nekoliko dijalekata.

Postoji mnogi dijalekti: agona, anomabo fanti, abura fanti, gomua; ahafo, akuapem (akwapem twi, akuapim, akwapi, twi), akyem (akyem bosome), asante (ashante twi, asanti, achanti), asen, dankyira, fante (fanti, mfantse) i kwawu (kwahu)[1].

Glasovi

35: ph b kh g cC cCW djjF djjFW f CW m h i i~ I I~ e a a~ u u~ U U~ o O j th E d s n r nj njW wj[2]

Literatura

  • Dolphyne, F.A. 1988. The Akan (Twi-Fante) Language: Its Sound Systems and Tonal Structure. Ghana Universities Press, Accra.
  • Ladefoged, P. 1964. A Phonetic Study of West African Languages. Cambridge University Press.
  • Schachter, P. and Fromkin, V.A. 1968. A Phonology of Akan: Akuapem, Asante, Fante (UCLA Working Papers in Phonetics 9). Phonetics Laboratory, University of California, Los Angeles.
  • Stewart, J.M. 1967. Tongue root position in Akan vowel harmony. Phonetica 16: 185-204.
  • Welmers, W.E. 1946. A Descriptive Grammar of Fanti (Language Dissertation 39). Linguistic Society of America, Philadelphia.

Izvori

Vanjske poveznice