Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sjeverozapadni bantu jezici: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
Oznaka: poveznice na razdvojbe
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sjeverozapadni bantu jezici'''-->'''Sjeverozapadni bantu jezici''', grana uže skupine [[bantu jezici|bantu jezika]] koji se govore u državama unutrašnje [[Afrika|Afrike]]. Obuhvaća (174) jezika u državama [[Kamerun]], [[Kongo]], [[Ekvatorska Gvineja]], [[Gabon]], [[Srednjoafrička Republika]], [[Demokratska Republika Kongo]]. Dijele se na više skupina (nazvanih A, B. i C; prema zonama) i podskupina:  
Sjeverozapadni bantu jezici''', grana uže skupine [[bantu jezici|bantu jezika]] koji se govore u državama unutrašnje [[Afrika|Afrike]]. Obuhvaća (174) jezika u državama [[Kamerun]], [[Kongo]], [[Ekvatorska Gvineja]], [[Gabon]], [[Srednjoafrička Republika]], [[Demokratska Republika Kongo]]. Dijele se na više skupina (nazvanih A, B. i C; prema zonama) i podskupina:  
:'''a) [[Sjeverozapadni bantu jezici zone A|A]]''' (53):
:'''a) [[Sjeverozapadni bantu jezici zone A|A]]''' (53):
::a1. Bafia (A.50) (5): [[bafia jezik|bafia]], [[dimbong jezik|dimbong]], [[hijuk jezik|hijuk]],  [[lefa jezik|lefa]], [[tibea jezik|tibea]];  
::a1. Bafia (A.50) (5): [[bafia jezik|bafia]], [[dimbong jezik|dimbong]], [[hijuk jezik|hijuk]],  [[lefa jezik|lefa]], [[tibea jezik|tibea]];  

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 19:09

Sjeverozapadni bantu jezici, grana uže skupine bantu jezika koji se govore u državama unutrašnje Afrike. Obuhvaća (174) jezika u državama Kamerun, Kongo, Ekvatorska Gvineja, Gabon, Srednjoafrička Republika, Demokratska Republika Kongo. Dijele se na više skupina (nazvanih A, B. i C; prema zonama) i podskupina:

a) A (53):
a1. Bafia (A.50) (5): bafia, dimbong, hijuk, lefa, tibea;
a2. Basaa (A.40) (4): bakoko, bankon, barombi, basaa;
a3. Bube-Benga (A.30) (5): batanga, benga, bube, ngumbi, yasa;
a4. Duala (A.20) (7): bakole, bubia, duala, isu, malimba, mokpwe, wumboko;
a5. Kako (A.90) (3): kako, kwakum, pol;
a6. Lundu-Balong (A.10) (8): ;
a. bonkeng,
b. Ngoe (5): akoose, bafaw-balong, bakaka, bassossi, mbo;
c. nkongho;
d. Oroko (1): oroko
a7. Makaa-Njem (A.80) (13): bekwil, bomwali, byep, gyele, kol, koonzime, makaa, mpiemo, mpongmpong, ngumba, njyem, so, ukhwejo;
a8. Yaunde-Fang (A.70) (8): bebele, bebil, beti, bulu, eton, ewondo, fang, mengisa;
b) B (52):
b1. Kele (B.20) (10): kélé, kota, mahongwe, mbangwe, ndasa, ngom, sake, seki, sighu, wumbvu;
b2. Mbere (B.60) (6): kaningi, mbere, ndumu, ngul, ombamba, yangho;
b3. Myene (B.10) (1): myene;
b4. Njebi (B.50) (4): duma, njebi, tsaangi, wandji;
b5. Sira (B.40) (7): barama, bwisi, lumbu, punu, sangu, sira, vumbu;
b6. Teke (B.70) (12): ibali (kiteke), ngungwel, tchitchege, teke-eboo, teke-fuumu, teke-kukuya, teke-laali, teke-nzikou, teke-tege, teke-tsaayi, teke-tyee, yaka;
b7. Tsogo (B.30) (5): bubi, kande, pinji, simba, tsogo;
b8. Yanzi (B.80) (6): boma, ding, mfinu, mpuono, tiene, yansi;
b9. neklasificirani: molengue
c) C (69):
c1. Bangi-Ntomba (C.40) (27): babango, baloi, bamwe, bangala, bangi, boko, bolia, boloki, bolondo, bomboli, bomboma, bozaba, budza, dzando, libinza, likila, lingala, lobala, lusengo, mabaale, moi, ndobo, ndolo, ntomba, sakata, sengele, yamongeri;
c2. Bushong (C.90) (5): bushoong, dengese, lele, songomeno, wongo;
c3. Kele (C.60) (6): foma, kele, lombo, poke, so, mbesa;
c4. Mbosi (C.30) (6): akwa, koyo, likwala, likuba, mboko, mbosi;
c5. Mongo (C.70) (4): lalia, mongo-nkundu, ngando, ombo;
c6. Ngando (C.10) (2): ngando, yaka;
c7. Ngombe (C.50) (8): bwa, bwela, kango, ligenza, ngelima, ngombe, pagibete, tembo;
c8. Ngundi (C.20) (6): bomitaba, bongili, dibole, mbati, ngundi, pande;
c9. Tetela (C.80) (5): kela, kusu, nkutu, tetela, yela[1]

Izvori

Vanjske poveznice