Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Planina | |||
| ime = Bijeli Karpati | | ime = Bijeli Karpati | ||
| slika = [[Datoteka:Vršatecká bradlá1.jpg|270px|Pogled na stijene Bijelih Karpata]] | | slika = [[Datoteka:Vršatecká bradlá1.jpg|270px|Pogled na stijene Bijelih Karpata]] | ||
Posljednja izmjena od 15. travanj 2022. u 07:59
| Bijeli Karpati | |
|---|---|
Pogled na Velký Kriváň najviši vrh Male Fatre
| |
| Visina | Velká Javořina 970 m |
| Država / pokrajina | |
| Dio gorja | Karpati |
| Koordinate | 49°00′N 18°00′E / 49°N 18°E |
| Najbliži gradovi | Olomouc, Zlín, Nové Mesto nad Váhom, Trenčín |
| Ostali vrhovi | Chmelová (925 m), Kobylinec (911 m), |
Bijeli Karpati (slovački: Biele Karpaty, češki: Bílé Karpaty) su najzapadniji planinski lanac iz Karpatske skupine koji se prostire na granici Slovačke i Češke. Bijeli Karpati su zaštićeni krajolik u oba dvije države u Slovačkoj od 1979., a Češkoj od 1980. godine. Područje sadržava raznoliku floru i faunu s nekim endemskim biljkama.
Najviši vrh je Veľká Javorina sa 970 metara nadmorske visine i nalazi se u Češkoj.
Vrhovi
- Veľká Javorina (970 m),
- Chmelová (925 m),
- Kobylinec (911 m),
- Veľký Lopeník (911 m),
- Malý Lopeník (884 m),
- Čupec (819 m),
- Dúžník (807 m),
- Machnáč (771 m)
- Kykula (746 m).
Zanimljivosti
Stogodišnji hrvatsko-turski rat pokrenio je velike migracijske valove starosjedilačkih Hrvata iz Hrvatskog Kraljevstva. Jedan iseljenički val zaustavio se na podbrježju Bijelih Karpata, gdje su Hrvati osnovali nekoliko sela.[1]
Ostali projekti
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bijeli Karpati |
Izvori
- ↑ Mirko Valentić: Turski ratovi i hrvatska dijaspora u XVI. stoljeću, Senjski zbornik 17, str. 45. (1990.)