More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bmz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Nisenan''' (Nishinam, Southern Maidu), jedno od plemena [[Maidu]] Indijanaca, porodice [[pujunan]], naseljeni u stara vremena uz rijeke [[American]], [[Bear]] i [[Yuba (rijeka)|Yuba]], odnosno između rijeke [[Sacramento (rijeka)|Sacramento]] na zapada i [[Sierra Nevada|Sierra Nevade]] na istoku. | |||
Nisenani su bili sakupljači žira (od kojega se proizvodio ''acorn bread''; kruh od [[žir]]a), [[voće|voća]], i bobica. [[Riba|Ribu]] su hvatali po [[rijeka (vodotok)|rijekama]] i [[potok|potocima]], i pri tom se služili [[kanu]]ima od tule-trske, mrežama i harpunama. Jelene i antilope, kao i manju divlječ također su hvatali. | Nisenani su bili sakupljači žira (od kojega se proizvodio ''acorn bread''; kruh od [[žir]]a), [[voće|voća]], i bobica. [[Riba|Ribu]] su hvatali po [[rijeka (vodotok)|rijekama]] i [[potok|potocima]], i pri tom se služili [[kanu]]ima od tule-trske, mrežama i harpunama. Jelene i antilope, kao i manju divlječ također su hvatali. | ||
Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 10:03
Nisenan (Nishinam, Southern Maidu), jedno od plemena Maidu Indijanaca, porodice pujunan, naseljeni u stara vremena uz rijeke American, Bear i Yuba, odnosno između rijeke Sacramento na zapada i Sierra Nevade na istoku.
Nisenani su bili sakupljači žira (od kojega se proizvodio acorn bread; kruh od žira), voća, i bobica. Ribu su hvatali po rijekama i potocima, i pri tom se služili kanuima od tule-trske, mrežama i harpunama. Jelene i antilope, kao i manju divlječ također su hvatali.
Za Nisenane i ostale Maidu skupine smatra se da su na području Kalifornije prisutni najmanje 2000 godina [1]. Sela su im bila velika a nastambe kupolastog oblika, prekrivene zemljom ili trskom-tule. Ova sela mogla su imati i po 500 stanovnika ,a nastambe i po 50 stopa (15 metara) u promjeru.
Sela
Kod Swantona na popisu su sela: Bamo, Bushamul, Chapa, Chikimisi, Chuemdu, Ekele-pakan, Hembem, Homiting, Hoko, Indak, Intanto, Kaluplo, Kapaka, Kolo-ma, Kulkumish, Kushna, Lelikian, Lidlipa, Mimal, Molma, Mulamchapa, Okpa, Ola, Oncho-ma, Opelto, Opok, Pakanchi, Pan-pakan, Pitsokut, Pulakatu, Pushuni, Seku-mni, Shokumimlepi, Shutamul, Sisum, Siwim-pakan, Solakiyu, Taisida, Talak, Tonimbutuk, Tsekankan, Tumeli, Usto-ma, Wapumni, Wokodot, Woliyu, Yalisu-mni, Yamakü, Yikulme, Yodok, Yokolimdu, Yükülü i Yupu [2]. Kroeber (1925) spominje i tribelete Kochuk ili (i) Yokol-Liman-Hokok, Wolok ili Ola, Leuchi, Wijuna, Totola ili Nawean, Pujune, Sek ili Sekumne, Kadema, Sama.