More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m file u datoteka |
||
Redak 3: | Redak 3: | ||
! colspan="2" style="text-align:center; font-size:larger; background-color: #F0D090;" | Benedikt XIII., protupapa<br>Benedictus XIII. | ! colspan="2" style="text-align:center; font-size:larger; background-color: #F0D090;" | Benedikt XIII., protupapa<br>Benedictus XIII. | ||
|- | |- | ||
| colspan="2" style="text-align: center; border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" | |[[ | | colspan="2" style="text-align: center; border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" | |[[Datoteka:Pape avignon benoit13.jpg|250px]]<br><small><div style="text-align:center"></div></small> | ||
|- | |- | ||
{{#if: Pedro de Luna| | {{#if: Pedro de Luna| |
Inačica od 15. travanj 2022. u 03:17
Benedikt XIII., protupapa Benedictus XIII. | |
---|---|
| | |
Pravo ime | Pedro de Luna |
Razdoblje papinstva | od 1394. do 1423. |
Prethodni protupapa | Klement VII. |
Sljedeći protupapa | Aleksandar V. |
Pape imena Benedikt | |
Portal:Kršćanstvo |
Protupapa Benedikt XIII., (Illueca, Zaragoza, oko 1328.- Peñíscola, Valencia, 23. svibnja 1423.), rođen kao Pedro Martinez de Luna y Perez de Gotor, protupapa od 28. rujna 1394. do 26. srpnja 1417.
Pedro Martinez de Luna rodio se u Illueci kod Zaragoze, u tadašnjem Aragonskom kraljevstvu, oko 1328. (to je najčešće spominjani datum rođenja, mada u nekim izvorima godina rođenja varira od 1328. do 1343.) u jednoj od najpoznatijih feudalnih obitelji Aragonskog kraljevstva, od oca Juana Martineza ge Luna i majke Marie, rođene Perez de Gotor. Studirao je na Sveučilištu u Montpellieru gdje je stekao doktorat iz prava. Predavao je kanonsko pravo na istom sveučilištu. Bio je kanonik katedrale u Cuenci, arhiđakon katedrale u Zaragozi i upravitelj katedrale u Valenciji. Godine 1352. primio je red subđakonata, a 1375. papa Grgur XI. imenuje ga kardinalom. Nakon preseljenja pape Grgura XI. iz Avignona u Rim (završetak Avignonskog sužanjstva) 1377., Pedro de Luna i ostali kardinali pošli su za Papom u Rim. Međutim kada je Grgur XI. sljedeće godine iznenada umro, stanovnici Rima su se uplašili da će kardinali za papu birati Francuza, koji će ponovno preseliti u Avignon. Ali za papu je izabran nadbiskup Barija Bartolomeo Prignano, kao Urban VI. koji je bio izrazito netrepeljiv prema kardinalima. Neki od kardinala proglasili su Urbanov izbor nevažećim i povukli su se u mjesto Fondi, gdje su za protupapu izabrali kardinala Roberta de Genevea (1342. – 1394.), koji se nazvao Klement VII. On se sa grupom kardinala preselio u Avignon, što je dovelo do velikog Raskola na Zapadu. Nakon smrti Klementa VII. 16. rujna 1394. u Avignonu se okupilo 11 francuskih, 9 talijanskih i 4 španjolska kardinala i za novog protupapu izabrali Pedra de Lunu. On se pod imenom Benedikt XIII. suprotstavljao legitimnom papi Bonifaciju IX. Iako je papi Bonifaciju obećavao dogovor o rješenju raskola, nakon svog izbora se predomislio. Takva situacija potrajat će sve do Koncila u Konstanzu 1415. kada je svrgnut protupapa Benedikt XIII., a protupapa Ivan XXIII. i papa Grgur XII. su odstupili. Benedikt XIII. je s manjom grupom pristaša otišao u Španjolsku, gdje je umro 29. studenog 1422. ili 23. svibnja 1423. (Nesrazmjer u datumu njegove smrti pripisuje se pseudokardinalima koji su neko vrijeme skrivali njegovu smrt.)
Izvori
- Marijo Milić, Pape od sv. Petra do Ivana Pavla II., Laus, Split 2000.,
- Enciklopedija opća i nacionalna, Pro Leksis d.o.o. i Večernji list d.d. Zagreb,
- Cardinals of the Holy Roman Church, [1],
- The Catholic Encyclopedia, "Pedro de Luna." The Catholic Encyclopedia. Vol. 9. New York: Robert Appleton Company, 1910.
- Enciclopedia dei Santi, [2].
Nedovršeni članak Benedikt XIII., protupapa koji govori o protupapi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
|