Razlika između inačica stranice »Vratko Nemanjić«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dodaj infookvir|monarh}} | |||
'''Vratko Nemanjić''', u epskoj narodnoj poeziji poznatiji kao '''Jug Bogdan''', je bio [[srbija|srpski]] vojvoda, župan i knez iz sredine [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Podrijetlom je iz bočne grane Nemanjića, od Nemanjinog ((1166.) 1168.—1196.) najstarijeg sina [[Vukan Nemanjić|Vukana]] (1196.—1208.), čiji je bio praunuk, a njegova kći [[Kneginja Milica|Milica]] se oko [[1353.]] godine udala za [[Lazar Hrebeljanović|Lazara Hrebeljanovića]] (1371.—1389.) Poznatiji je iz epskih narodnih pjesama pretkosovskog i kosovskog ciklusa, u kome je sa svojih [[Devet Jugovića|devet sinova Jugovića]], jedna od vodećih ličnosti. Sahranjen je u zadužbini svoga djeda [[Dmitar Nemanjić|Dmitra Nemanjića]], [[Manastir Davidovica|manastiru Davidovici]] kod Brodareva, dok je prema narodnoj tradiciji iz pjesme „Smrt majke Jugovića“, poginuo u [[Bitka na Kosovom polju|Kosovskom boju]] [[1389.]] godine. Lokalni toponimi u i oko samog [[Prokuplje|Prokuplja]] na Toplici, ukazuju na to da je epski Jug Bogdan vladao tim krajem, što je prikazano i na grbu grada. Pored toga, spominje se i kao jedan od likova u povijesnoj [[tragedija|tragediji]] [[Stefan Stefanović|Stefana Stefanovića]] iz [[1825.]] godine „Smrt Uroša V“, srdar Jug Bogdan. | '''Vratko Nemanjić''', u epskoj narodnoj poeziji poznatiji kao '''Jug Bogdan''', je bio [[srbija|srpski]] vojvoda, župan i knez iz sredine [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Podrijetlom je iz bočne grane Nemanjića, od Nemanjinog ((1166.) 1168.—1196.) najstarijeg sina [[Vukan Nemanjić|Vukana]] (1196.—1208.), čiji je bio praunuk, a njegova kći [[Kneginja Milica|Milica]] se oko [[1353.]] godine udala za [[Lazar Hrebeljanović|Lazara Hrebeljanovića]] (1371.—1389.) Poznatiji je iz epskih narodnih pjesama pretkosovskog i kosovskog ciklusa, u kome je sa svojih [[Devet Jugovića|devet sinova Jugovića]], jedna od vodećih ličnosti. Sahranjen je u zadužbini svoga djeda [[Dmitar Nemanjić|Dmitra Nemanjića]], [[Manastir Davidovica|manastiru Davidovici]] kod Brodareva, dok je prema narodnoj tradiciji iz pjesme „Smrt majke Jugovića“, poginuo u [[Bitka na Kosovom polju|Kosovskom boju]] [[1389.]] godine. Lokalni toponimi u i oko samog [[Prokuplje|Prokuplja]] na Toplici, ukazuju na to da je epski Jug Bogdan vladao tim krajem, što je prikazano i na grbu grada. Pored toga, spominje se i kao jedan od likova u povijesnoj [[tragedija|tragediji]] [[Stefan Stefanović|Stefana Stefanovića]] iz [[1825.]] godine „Smrt Uroša V“, srdar Jug Bogdan. | ||
Trenutačna izmjena od 00:13, 13. travnja 2022.
Script error: No such module "Dodaj infookvir". Vratko Nemanjić, u epskoj narodnoj poeziji poznatiji kao Jug Bogdan, je bio srpski vojvoda, župan i knez iz sredine 14. stoljeća. Podrijetlom je iz bočne grane Nemanjića, od Nemanjinog ((1166.) 1168.—1196.) najstarijeg sina Vukana (1196.—1208.), čiji je bio praunuk, a njegova kći Milica se oko 1353. godine udala za Lazara Hrebeljanovića (1371.—1389.) Poznatiji je iz epskih narodnih pjesama pretkosovskog i kosovskog ciklusa, u kome je sa svojih devet sinova Jugovića, jedna od vodećih ličnosti. Sahranjen je u zadužbini svoga djeda Dmitra Nemanjića, manastiru Davidovici kod Brodareva, dok je prema narodnoj tradiciji iz pjesme „Smrt majke Jugovića“, poginuo u Kosovskom boju 1389. godine. Lokalni toponimi u i oko samog Prokuplja na Toplici, ukazuju na to da je epski Jug Bogdan vladao tim krajem, što je prikazano i na grbu grada. Pored toga, spominje se i kao jedan od likova u povijesnoj tragediji Stefana Stefanovića iz 1825. godine „Smrt Uroša V“, srdar Jug Bogdan.