More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''Č(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Pravopis}} | |||
'''Četvrta sila''' je neformalan izraz za [[mediji|medije]]. Označava da mediji imaju utjecaj na [[javno mnijenje]] i iz toga razloga imaju kontrolu na [[vlast|vlašću]]. Osnova stvaranja izraza je princip pravne države u kojoj se državna vlast djeli na [[Zakonodavna vlast|zakonodavstvo]], [[izvršna vlast|izvršnu vlast]] i [[sudstvo]]. | '''Četvrta sila''' je neformalan izraz za [[mediji|medije]]. Označava da mediji imaju utjecaj na [[javno mnijenje]] i iz toga razloga imaju kontrolu na [[vlast|vlašću]]. Osnova stvaranja izraza je princip pravne države u kojoj se državna vlast djeli na [[Zakonodavna vlast|zakonodavstvo]], [[izvršna vlast|izvršnu vlast]] i [[sudstvo]]. | ||
Posljednja izmjena od 29. svibanj 2025. u 11:59
 |
Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu. Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika. |
Četvrta sila je neformalan izraz za medije. Označava da mediji imaju utjecaj na javno mnijenje i iz toga razloga imaju kontrolu na vlašću. Osnova stvaranja izraza je princip pravne države u kojoj se državna vlast djeli na zakonodavstvo, izvršnu vlast i sudstvo.
U kontekstu liberalne teorije štampe, koja je doživjela prvi procvat u 19. stoljeću, počelo se koristiti pojmom "četvrte sile".
U sličnim kontekstu se lobiranje označava i kao „peta sila“.
Utjecaj
Često se novinari u demokracijama smatraju kao predstavnici naroda , ili legitimi zagovornici političkog izražavanja i slobodnog mišljenja.
Međutim u stvarnosti moćni akteri (npr. nevladine organicacije, vlada, tajne službe ili velike tvrtke) kroz usluge profesionalnih agencija za odnose s javnošću vrše manje ili više prikriven utjecaj na izvješćivanje.
Na taj način ponekad uspijeva krivotvorenje ili čak i proizvodnja "javnog mnijenja". Zbog takvih iskustava širi se i nepovjerenje u "četvrti silu".