Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mlazna struja: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
 
Redak 20: Redak 20:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Jet streams}}
 
*[http://squall.sfsu.edu/crws/jetstream.html CRWS Jet stream analyses]
*[http://squall.sfsu.edu/crws/jetstream.html CRWS Jet stream analyses]


[[Kategorija:Atmosfera]]
[[Kategorija:Atmosfera]]

Posljednja izmjena od 29. studeni 2021. u 06:41

Oblaci uzduž mlazne struje iznad Kanade.
Mlazne struje pušu oko cijele Zemlje u smjeru zapad-istok.
Na sjevernoj polutki se sjeverna mlazna struja naziva polarna mlazna struja, a južna suptropska.

Mlazna struja je razmjerno uzak (nekoliko stotina kilometara), nekoliko kilometara debeo i obično tisuće kilometara dug pojas vrlo jakih vjetrova u gornjoj troposferi i stratosferi, u kojem je brzina vjetrova veća od 90 km/h, a rijetko može dosegnuti i 650 km/h. Mlazna struja ima važnu ulogu u općem strujanju zraka u atmosferi (cirkulaciji atmosfere), tijesno je vezana uz atmosferske fronte niskoga tlaka zraka i ciklone. Kako je to ujedno i područje značajne promjene vjetra i turbulencije u bezoblačnom zraku, važna je u zračnoj navigaciji i sigurnosti zrakoplovnog leta. [1] Mlazna struja je atmosfersko strujanje vrlo velike brzine koje puše oko cijele Zemlje u smjeru zapad-istok. Nalazi se u sloju tropopauzi (između troposfere i stratosfere) na visini od 10 do 15 kilometara iznad Zemljine površine.

Položaj mlaznih struja na Zemlji

Postoje četiri mlazne struje koje stalno pušu oko Zemlje (dvije na sjevernoj Zemljinoj polutki, a dvije na južnoj). Na sjevernoj polutki se sjeverna mlazna struja naziva polarna mlazna struja, a južna suptropska. Gibaju se valovito (takozvani Rossbyevi valovi koji najvjerojatnije nastaju zbog sile uslijed Zemljine rotacije). Neki znanstvenici smatraju da zbog valova u mlaznoj struji nastaju ciklone i ostali atmosferski poremećaji. Sve mlazne struje se pomiču tijekom godine (zimi se pomiču prema ekvatoru, a ljeti prema polovima). Mlazne struje pušu između Zemljinih klimatskih pojaseva (između suptropskih mlaznih struja se nalazi tropski-žarki klimatski pojas, a između sjeverne suptropske i sjeverne polarne, te južne suptropske i južne polarne mlazne struje su sjeverni i južni umjereni pojas).

Korištenje

Ljudi mlazne struje koriste u zračnom prijevozu (zračni prijevoz u smjeru zapad-istok se zbog mlazne struje može odvijati mnogo brže i uz manji trošak goriva).

Brzina

Postiže brzine u središtu između 200 do 500 km/h. U Japanu je 1970. izmjerena do danas najveća od 650 km/h.

Izvori

  1. mlazna struja, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.

Vanjske poveznice