Toggle menu
242,4 tis.
116
18
647,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Szászvár: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{hu icon}}' u '{{mađ oznaka}}'
 
Redak 19: Redak 19:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
*{{hu icon}} [http://www.szaszvar.hu/ Szászvár Önkormányzatának honlapja]
*{{mađ oznaka}} [http://www.szaszvar.hu/ Szászvár Önkormányzatának honlapja]
*{{hu icon}} [http://www.vendegvaro.hu/5-2526 Szászvár a Vendégvárón]
*{{mađ oznaka}} [http://www.vendegvaro.hu/5-2526 Szászvár a Vendégvárón]
*{{hu icon}} [http://www.civertan.hu/legifoto/legifoto.php?page_level=678 Légifotók Szászvárról]
*{{mađ oznaka}} [http://www.civertan.hu/legifoto/legifoto.php?page_level=678 Légifotók Szászvárról]


* [http://www.fallingrain.com/world/HU/2/Szaszvar.html Szászvár] na fallingrain.com
* [http://www.fallingrain.com/world/HU/2/Szaszvar.html Szászvár] na fallingrain.com


[[Kategorija:Naselja u Baranjskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Baranjskoj županiji]]

Posljednja izmjena od 30. svibanj 2025. u 04:34

Datoteka:Szászvár légifotó.jpg
Zračni snimak

Szászvár je veliko selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 21,17 km četvornih.

Zemljopisni položaj

Nalazi se u sjeveroistočnom podnožju gore Mečeka (mađ. Mecsek), na 46°16' sjeverne zemljopisne širine i 18°22' istočne zemljopisne dužine. U neposrednom susjedstvu na zapadu se nalazi Vikinj, a nešto sjevernije je Tofij.

Upravna organizacija

Upravno pripada komlovskoj mikroregiji] u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7349.

1947. je Szászváru pripojeno selo Császta. 1974. su Szászvár i selo Máza spojeni u jedno selo, Mázaszászvár, a 1991. su ponovno odvojeni [1].

Stanovništvo

U Szászváru živi 2696 stanovnika (2005.). Većinu čine Mađari. Nijemaca je 6%, a Roma 1,7%. Nijemci i Romi imaju svoje manjinske samouprave. U selu živi još po 0,2% Hrvata i Rumunja. Rimokatolici čine blizu 2/3, kalvinista je 3,4%, luterana 3,2% nekoliko grkokatolika, bez vjere 16% te nepoznato za 13%.

Izvori

Vanjske poveznice