Razlika između inačica stranice »Angaité«

Trenutačna izmjena od 23:14, 30. travnja 2022.

Angaité (Enlhit, Chenanesmá, Enenlhet), pleme američkih Indijanaca iz paragvajskog Chaca srodni Sanapanáma, porodica Mascoian. Populacija im iznosi oko 4,000 (1991. SIL). poglavito u naseljima Puerto Casado, Guajó, Cerrito, San Pedro Tuparandá, San Carlos, Colonia 3 (Gnadenheim;osnovali ga menoniti) i Juan de Salazar. U prošlosti oni su imali kulturu tipičnu za Chaco-plemena: sakupljanje divljeg voća i bilja i kopanje jestivog korijenja. Organizirali su i skupne lovove nakon što su usvojili konje koje su donesi Španjolci. Glavna lovina bili su nandu i pekari. Danas mnogi rade kao nadničari na farmama, a guarani se nameće kao prvi jezik, osobito mlađoj populaciji.

Mnogi Angaite stradali su u vrijeme Chaco-rata koji se od 1932. do 1935. vodio između Paragvaja i Bolivije.

Vanjske poveznice

Inačica od 02:43, 2. rujna 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 23:14, 30. travnja 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Angaité'''-->~~'''Angaité''' (Enlhit, Chenanesmá, Enenlhet), pleme američkih Indijanaca iz [[paragvaj]]skog Chaca srodni [[Sanapaná]]ma, porodica [[Mascoian]]. Populacija im iznosi oko 4,000 ([[1991.]] SIL). poglavito u naseljima Puerto Casado, Guajó, Cerrito, [[San Pedro Tuparandá]], San Carlos, Colonia 3 (Gnadenheim;osnovali ga [[menoniti]]) i [[Juan de Salazar]]. U prošlosti oni su imali kulturu tipičnu za Chaco-plemena: sakupljanje divljeg voća i bilja i kopanje jestivog korijenja. Organizirali su i skupne [[lov]]ove nakon što su usvojili konje koje su donesi [[Španjolci]]. Glavna lovina bili su [[nandu]] i [[pekari]]. Danas mnogi rade kao nadničari na [[farma]]ma, a [[guarani]] se nameće kao prvi jezik, osobito mlađoj populaciji.		'''Angaité''' (Enlhit, Chenanesmá, Enenlhet), pleme američkih Indijanaca iz [[paragvaj]]skog Chaca srodni [[Sanapaná]]ma, porodica [[Mascoian]]. Populacija im iznosi oko 4,000 ([[1991.]] SIL). poglavito u naseljima Puerto Casado, Guajó, Cerrito, [[San Pedro Tuparandá]], San Carlos, Colonia 3 (Gnadenheim;osnovali ga [[menoniti]]) i [[Juan de Salazar]]. U prošlosti oni su imali kulturu tipičnu za Chaco-plemena: sakupljanje divljeg voća i bilja i kopanje jestivog korijenja. Organizirali su i skupne [[lov]]ove nakon što su usvojili konje koje su donesi [[Španjolci]]. Glavna lovina bili su [[nandu]] i [[pekari]]. Danas mnogi rade kao nadničari na [[farma]]ma, a [[guarani]] se nameće kao prvi jezik, osobito mlađoj populaciji.

	Mnogi Angaite stradali su u vrijeme [[Chaco-rat]]a koji se od [[1932.]] do [[1935.]] vodio između [[Paragvaj]]a i [[Bolivija\|Bolivije]].		Mnogi Angaite stradali su u vrijeme [[Chaco-rat]]a koji se od [[1932.]] do [[1935.]] vodio između [[Paragvaj]]a i [[Bolivija\|Bolivije]].