Apeiron: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Apeiron''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''{{polytonic|Ἀπείρων}}''), ono bezgranično, neograničeno, beskrajno, beskonačno, neizmjerno, neuređeno, neoblikovano. Po [[Milet|miletskom]] filozofu [[Anaksimandar|Anaksimandru]], apeiron je prapočelo (''[[arché|{{polytonic|ἀρχή}}]]''), prauzrok svega postojećega, svjetska [[supstancija]]. Iz njega sve izvire i u nj se sve vraća. Kod [[Platon]]a (v. navlastito ''Fileb'', 23c i dalje), apeiron je, kao ono neograničeno, ujedno i manjevrijedno, lošije u odnosu na granicu ({{polytonic|το πέρας}}). Neki kasniji interpreti Anaksimandrovu kategoriju apeirona tumače idealistički ([[Friedrich Schleiermacher]]), neki materijalistički ([[Eduard Zeller]]), no kako joj je bit u neodređenosti, najbolje ju je misliti kao neku vrstu iskonskog [[panteizam|panteističkog]] [[Apsolut]]a, iz kojega [[emanacija|emaniraju]] svjetske stvari, da bi se napokon opet utopile i smirile u njemu. | |||
[[Kategorija:Metafizički pojmovi]] | [[Kategorija:Metafizički pojmovi]] | ||
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 15:19
Apeiron (grč. Ἀπείρων), ono bezgranično, neograničeno, beskrajno, beskonačno, neizmjerno, neuređeno, neoblikovano. Po miletskom filozofu Anaksimandru, apeiron je prapočelo (ἀρχή), prauzrok svega postojećega, svjetska supstancija. Iz njega sve izvire i u nj se sve vraća. Kod Platona (v. navlastito Fileb, 23c i dalje), apeiron je, kao ono neograničeno, ujedno i manjevrijedno, lošije u odnosu na granicu (το πέρας). Neki kasniji interpreti Anaksimandrovu kategoriju apeirona tumače idealistički (Friedrich Schleiermacher), neki materijalistički (Eduard Zeller), no kako joj je bit u neodređenosti, najbolje ju je misliti kao neku vrstu iskonskog panteističkog Apsoluta, iz kojega emaniraju svjetske stvari, da bi se napokon opet utopile i smirile u njemu.