Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web↵|' u '{{citiranje weba|'
 
(Nije prikazano 5 međuinačica 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sveta Gera'''-->{{dodaj infookvir|Infookvir planinski vrh}}
<!--'''Sveta Gera'''-->{{Infookvir planinski vrh
| ime                =
| slika              =
| veličina_slike    =
| Opis slike        =
| lokacijska karta  =
| alternativna karta =
| država            =
| lokacija1_ime      =
| lokacija1_info    =
| lokacija2_ime      =
| lokacija2_info    =
| lokacija3_ime      =
| lokacija3_info    =
| visina            =
| planina            =
| planinarski domovi =
| lat                =
| long              =
}}
[[Datoteka:Trdinov vrh cerkev1.JPG|mini|Crkva sv. Ilije]]
[[Datoteka:Trdinov vrh cerkev1.JPG|mini|Crkva sv. Ilije]]
[[Slika:Trdinov vrh stolp.JPG|thumb|TV toranj na vrhu emitira i slovenske i hrvatske programe]]
[[Slika:Trdinov vrh stolp.JPG|thumb|TV toranj na vrhu emitira i slovenske i hrvatske programe]]


'''Sveta Gera''', najviši vrh [[Žumberačka gora|Žumberačke gore]] u blizini slovenske granice, općina [[Žumberak]]. Vrh je širok valovit proplanak dug oko 300 metara, 1178 m visok<ref>[http://hpd.jastrebarsko.hr/index.php?art=43 Sveta Gera (1178 m)]</ref> (prema nekim izvorima 1181 m).<ref name="croatian_statistics">{{cite web
'''Sveta Gera''', najviši vrh [[Žumberačka gora|Žumberačke gore]] u blizini slovenske granice, općina [[Žumberak]]. Vrh je širok valovit proplanak dug oko 300 metara, 1178 m visok<ref>[http://hpd.jastrebarsko.hr/index.php?art=43 Sveta Gera (1178 m)]</ref> (prema nekim izvorima 1181 m).<ref name="croatian_statistics">{{citiranje weba| url =http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2005/01-tab.pdf
| url =http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2005/01-tab.pdf
| title = Mountains and mountain peaks above 500 meters
| title = Mountains and mountain peaks above 500 meters
| publisher = Republic of Croatia - Central Bureau of Statistics
| publisher = Republic of Croatia - Central Bureau of Statistics
Redak 13: Redak 31:
[[Slovenci]] vrh od 1923. nazivaju Trdinov vrh prema [[Janez Trdina|Janezu Trdini]], književniku iz [[općina Mengeš|Mengeša]]. Stari naziv je puno stariji, a potječe od [[Crkva svete Jere|crkve Svete Jere]] iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]], koja se nalazi sto metara od vrha na slovenskoj strani. U njezinoj blizini dvadesetak metara su natkriveni ostaci [[Crkva svetog Ilije|crkve svetog Ilije]]. RTV Slovenija je 1986. godine sagradila blizu vrha 94 metra visok radiotelevizijski toranj.<ref>http://www.rtvslo.si/modload.php?&c_mod=static&c_menu=1053668081</ref><ref>[http://www.avijacijabezgranica.com/karte/SLO/312300.png Vojni zemljovid 1:25000 br. 319-4-1 (1984.-1986.)]</ref>
[[Slovenci]] vrh od 1923. nazivaju Trdinov vrh prema [[Janez Trdina|Janezu Trdini]], književniku iz [[općina Mengeš|Mengeša]]. Stari naziv je puno stariji, a potječe od [[Crkva svete Jere|crkve Svete Jere]] iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]], koja se nalazi sto metara od vrha na slovenskoj strani. U njezinoj blizini dvadesetak metara su natkriveni ostaci [[Crkva svetog Ilije|crkve svetog Ilije]]. RTV Slovenija je 1986. godine sagradila blizu vrha 94 metra visok radiotelevizijski toranj.<ref>http://www.rtvslo.si/modload.php?&c_mod=static&c_menu=1053668081</ref><ref>[http://www.avijacijabezgranica.com/karte/SLO/312300.png Vojni zemljovid 1:25000 br. 319-4-1 (1984.-1986.)]</ref>


Stariji njemački i mađarski izvori vrh nazivaju St. Geraberg ili Gorianc.<ref>[http://www.archive.org/stream/annalendesnaturh13natu Annalen des Naturhistorischen Museums in Wien], ''Naturhistorisches Museum (Austria), Beč, 1898., vol. 13., str. 21. (204.)'' {{de icon}}</ref><ref>Klute, Fritz. ''Handbuch der geographischen Wissenschaft,'' Akademische Verlagsgesellschaft Athenaion, Potsdam, 1931., vol. 3., str. 186. {{de icon}} {{citat| (Gorianc 1184 m) }}</ref><ref>Rudolf trónörökös ő cs. és kir. Fensége, József főherczeg ő cs. és kir. Fensége, Fülöp Szász-Koburg-Gothai herczeg ő Fensége. [http://www.tankonyvtar.hu/konyvek/osztrak-magyar/osztrak-magyar-081204-446 ''<u style="user-select: auto;">Az Osztrák-Magyar Monarchia Irásban és Képben</u>''], VI. Karinthia és Krajna, ''poglavlje '''Krajna tájképekben''', Magyar Királyi Államnyomda Kiadása, Budapest, 1891.,'' pohranjeno na Kempelen Farkas Digitális Tankönyvtárat {{hu icon}}</ref><ref>[http://www.zeno.org/Meyers-1905/A/Karst+%5B2%5D Karst <sup style="user-select: auto;"><nowiki>[2]</nowiki></sup>] ''in Meyers Großes Konversations-Lexikon, Bd. 10., Leipzig, 1907., str. 680.-681.'' {{de icon}} {{citat| ... und in dem gegen das rechte Saveufer streichenden Uskokengebirge mit dem St. Geraberg (Gorianc) 1181 m erreichend. }}</ref> Stariji hrvatski izvori donose podatak o vezivanju imena [[Sveti Ilija|svetoga Ilije]] uz naziv vrha.<ref name="Poljak">Poljak, Željko. ''Hrvatske planine'', 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., str. 142., {{ISBN|978-953-212-314-2}}</ref>
Stariji njemački i mađarski izvori vrh nazivaju St. Geraberg ili Gorianc.<ref>[http://www.archive.org/stream/annalendesnaturh13natu Annalen des Naturhistorischen Museums in Wien], ''Naturhistorisches Museum (Austria), Beč, 1898., vol. 13., str. 21. (204.)'' {{nje oznaka}}</ref><ref>Klute, Fritz. ''Handbuch der geographischen Wissenschaft,'' Akademische Verlagsgesellschaft Athenaion, Potsdam, 1931., vol. 3., str. 186. {{nje oznaka}} {{citat| (Gorianc 1184 m) }}</ref><ref>Rudolf trónörökös ő cs. és kir. Fensége, József főherczeg ő cs. és kir. Fensége, Fülöp Szász-Koburg-Gothai herczeg ő Fensége. [http://www.tankonyvtar.hu/konyvek/osztrak-magyar/osztrak-magyar-081204-446 ''<u style="user-select: auto;">Az Osztrák-Magyar Monarchia Irásban és Képben</u>''], VI. Karinthia és Krajna, ''poglavlje '''Krajna tájképekben''', Magyar Királyi Államnyomda Kiadása, Budapest, 1891.,'' pohranjeno na Kempelen Farkas Digitális Tankönyvtárat {{mađ oznaka}}</ref><ref>[http://www.zeno.org/Meyers-1905/A/Karst+%5B2%5D Karst <sup style="user-select: auto;"><nowiki>[2]</nowiki></sup>] ''in Meyers Großes Konversations-Lexikon, Bd. 10., Leipzig, 1907., str. 680.-681.'' {{nje oznaka}} {{citat| ... und in dem gegen das rechte Saveufer streichenden Uskokengebirge mit dem St. Geraberg (Gorianc) 1181 m erreichend. }}</ref> Stariji hrvatski izvori donose podatak o vezivanju imena [[Sveti Ilija|svetoga Ilije]] uz naziv vrha.<ref name="Poljak">Poljak, Željko. ''Hrvatske planine'', 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., str. 142., {{ISBN|978-953-212-314-2}}</ref>


Vrh se nalazi uz [[Planinarski put Žumberkom]]<ref>[http://info.hps.hr/putovi/www/static/obilaznice/Planinarski%20put%20Zumberkom.pdf Planinarski put Žumberkom], pristupljeno 5. lipnja 2020.</ref> (kontrolna točka KT-9).
Vrh se nalazi uz [[Planinarski put Žumberkom]]<ref>[http://info.hps.hr/putovi/www/static/obilaznice/Planinarski%20put%20Zumberkom.pdf Planinarski put Žumberkom], pristupljeno 5. lipnja 2020.</ref> (kontrolna točka KT-9).
Redak 90: Redak 108:
|}
|}


{{commonscat|Trdinov vrh}}
 
== Izvori ==
== Izvori ==



Posljednja izmjena od 15. rujan 2025. u 02:20

Zemljopisni položaj
Država
Osnovni podatci
[[Datoteka:Otkrivena petlja predloška: Predložak:Lokacijska karta|290px|Sveta Gera na zemljovidu Otkrivena petlja predloška: Predložak:Lokacijska karta]]
<div style="position: absolute; z-index: 2; top: Pogreška u izrazu: Neočekivani operator <%; left: Pogreška u izrazu: Neočekivani operator <%; height: 0; width: 0; margin: 0; padding: 0;">
Sveta Gera
Crkva sv. Ilije
TV toranj na vrhu emitira i slovenske i hrvatske programe

Sveta Gera, najviši vrh Žumberačke gore u blizini slovenske granice, općina Žumberak. Vrh je širok valovit proplanak dug oko 300 metara, 1178 m visok[1] (prema nekim izvorima 1181 m).[2] U blizini vrha je i sporni vojni objekt koji je 1991. napustila bivša JNA, nakon čega ga je zauzela Slovenska vojska.[3]

Slovenci vrh od 1923. nazivaju Trdinov vrh prema Janezu Trdini, književniku iz Mengeša. Stari naziv je puno stariji, a potječe od crkve Svete Jere iz 15. stoljeća, koja se nalazi sto metara od vrha na slovenskoj strani. U njezinoj blizini dvadesetak metara su natkriveni ostaci crkve svetog Ilije. RTV Slovenija je 1986. godine sagradila blizu vrha 94 metra visok radiotelevizijski toranj.[4][5]

Stariji njemački i mađarski izvori vrh nazivaju St. Geraberg ili Gorianc.[6][7][8][9] Stariji hrvatski izvori donose podatak o vezivanju imena svetoga Ilije uz naziv vrha.[10]

Vrh se nalazi uz Planinarski put Žumberkom[11] (kontrolna točka KT-9).

UHF
kanal
Frekvencija
(MHz)
Multipleks
(ID mreže)
Programi u multipleksu
(Indetifikacija programa)
ERP
(kW)
Dijagram zračenja
kružno (ND)
usmjereno (D)
Polarizacija
horizontalna (H)
vertikalna (V)
Modulacija FEC Zaštitni interval Bitrate
(MBit/s)
25 506 MUX M1 5 D (70°-180°) H 64-QAM
(32K OFDM)
2/3 19/256 27,30
32 562 MULTIPLEX A
  • SLO1 HD
  • SLO2 HD
  • SLO3 HD
  • TELE M
  • KOPER
  • VAS KANAL
20 D (240°-320°) H 64-QAM
(8K OFDM)
2/3 1/4 19,90
38 610 MULTIPLEX C
  • SLO1
  • SLO2
  • SLO3
  • TV3 MEDIAS
  • GOLICA TV
  • SPONKA GOLD TV
  • NOVA24TV
  • TV PETELIN
  • OBVESTILO C
20 D (240°-320°) H 64-QAM
(8K OFDM)
3/4 1/4 22,39


Izvori

  1. Sveta Gera (1178 m)
  2. "Mountains and mountain peaks above 500 meters" (English and Croatian). Republic of Croatia - Central Bureau of Statistics. http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2005/01-tab.pdf Pristupljeno 9. rujan 2008. 
  3. Uskoro će biti punih trinaest godina od kada su slovenski vojnici zaposjeli hrvatski teritorij na Svetoj Geri.
  4. http://www.rtvslo.si/modload.php?&c_mod=static&c_menu=1053668081
  5. Vojni zemljovid 1:25000 br. 319-4-1 (1984.-1986.)
  6. Annalen des Naturhistorischen Museums in Wien, Naturhistorisches Museum (Austria), Beč, 1898., vol. 13., str. 21. (204.) (nje.)
  7. Klute, Fritz. Handbuch der geographischen Wissenschaft, Akademische Verlagsgesellschaft Athenaion, Potsdam, 1931., vol. 3., str. 186. (nje.)
    „ (Gorianc 1184 m) ”

  8. Rudolf trónörökös ő cs. és kir. Fensége, József főherczeg ő cs. és kir. Fensége, Fülöp Szász-Koburg-Gothai herczeg ő Fensége. Az Osztrák-Magyar Monarchia Irásban és Képben, VI. Karinthia és Krajna, poglavlje Krajna tájképekben, Magyar Királyi Államnyomda Kiadása, Budapest, 1891., pohranjeno na Kempelen Farkas Digitális Tankönyvtárat (mađ.)
  9. Karst [2] in Meyers Großes Konversations-Lexikon, Bd. 10., Leipzig, 1907., str. 680.-681. (nje.)
    „ ... und in dem gegen das rechte Saveufer streichenden Uskokengebirge mit dem St. Geraberg (Gorianc) 1181 m erreichend. ”

  10. Poljak, Željko. Hrvatske planine, 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., str. 142., ISBN 978-953-212-314-2
  11. Planinarski put Žumberkom, pristupljeno 5. lipnja 2020.


Nedovršeni članak Sveta Gera koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Sadržaj