Ladihovići: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 06:45

Ladihovići (Vladihovići: Ladyhovich, Vladyhovych) su staro hrvatsko pleme, nekad naseljeno na Kordunu, s obje strane Korane prema Lađevcu, Slunju izvoru rijeke Gline i Klokoču. Graničilo je sa staro hrvatskim plemenima Klokočana, Smrčkovića i Stojmerića.

Pretpostavka je da se naselje Cvitović nekada zvalo Ladihović. Pleme Ladihovića sakupljalo se u klupe kod župne crkve sv. Nikole u Ladihoviću koja se spominje na popisu župa 1334.. Uz ovu župnu crkvu spominju se i crkve sv. Marije u Gnojnicama i sv. Bernardina kod Velike Glave. Istočno od Cvitovića, uz staru cestu prema Dalmaciji, na prijelazu preko rijeke Korane nalazi se stari Kremen grad za koji se pretpostavlja da je imanje i grad za obranu plemena Ladihovića.

Zajamčenu plemićku slobodu i posjed pleme je dobilo od kralja Karla Roberta i nasljednika mu Ludovika. Početkom 15. stoljeća uslijed turskih provala propale su njihove kraljevske darovnice, koje je na molbu Domše, sina Jurja Ladihovića 1425. ponovo potvrdio kralj Sigismund.

U plemenu je bilo vlastele koja je držala kmetove, plemića jednoselaca i feudalaca doseljenih iz južnih krajeva Hrvatske. Poglavica plemena hrvatski se zvao "knežinjak", a latinski "sudac".

Plemenska samostalnost postupno se gasi pod pritiskom moćnih feudalaca Krčkih-Frankopana koji 1442. otkupljuju Kremen grad od Ilke, udovice Domše od Ladihovića. Pod stalnom ugrozom od strane Osmanlija tijekom 15. i 16. stoljeća mnogo je ljudi raseljeno u razne krajeve, izginulo, umrlo od boleština i gladi te odvedeno u tursko ropstvo, čime se tragovi plemena gase na ovom prostoru.

Po nekim izvorima, od Cvetovića je dobilo ime selo Cvitović, a od Mikšića ili Nikšića selo Nikšić. Selo Lađevac, prije nazivano Ladanjsko polje i Lade, vjerojatno svoje ime vuče prema ovom plemenu ^[1].

Vlastela i plemići plemena Ladihović

Poglavita vlastela bili su: Fabianići, Nemanići, Herendići, Sankovići, Nikšići ili Mikšići i Cvetovići. Još se spominju Bežanići, Duljančići, Fabkovići, Hrčići, Lackovići, Mihalovići, Pivičići, Stipetići, Stoići, Štefačići, Vitalići, Vukovići, Žibrinjci, Žilkovići. Također se navode knežinjaci: Tomai Kačizić (1461), Šimun (1464), Bror Govorković (1493), Ivan Lovorković (1501), Ivan Nemanić-sudac plemić (1540), a godine 1555. navodi se župnik Grgur Stoić koji je vjerojatno posljednji župnik u Ladihovićima koji je doživio propast Kremena i svog plemena.

Izvori

Radoslav Lopašić: Gradovi oko Kupe i Korane

Izvori

↑ http://www.kud-ladjevcani.hr/o%20ladjevcu.htm "Iz monografije "Lađevac""

[kud-ladjevcani-1] ttp://www.kud-ladjevcani.hr/o%20ladjevcu.htm "Iz monografije "Lađevac""

[1]

Inačica od 31. kolovoz 2021. u 21:28 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 528.032 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 06:45 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 528.032 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ladihovići'''-->'''~~Ladihovići''' (Vladihovići: Ladyhovich, Vladyhovych) su staro [[Hrvati\|hrvatsko]] [[pleme]], nekad naseljeno na [[Kordun]]u, s obje strane [[Korana\|Korane]] prema [[Lađevac\|Lađevcu]], [[Slunj]]u izvoru rijeke [[Glina (rijeka)\|Gline]] i [[Klokoč]]u. Graničilo je sa staro hrvatskim plemenima [[Klokočani\|Klokočana]], [[Smrčkovići\|Smrčkovića]] i [[Stojmerići\|Stojmerića]].		Ladihovići''' (Vladihovići: Ladyhovich, Vladyhovych) su staro [[Hrvati\|hrvatsko]] [[pleme]], nekad naseljeno na [[Kordun]]u, s obje strane [[Korana\|Korane]] prema [[Lađevac\|Lađevcu]], [[Slunj]]u izvoru rijeke [[Glina (rijeka)\|Gline]] i [[Klokoč]]u. Graničilo je sa staro hrvatskim plemenima [[Klokočani\|Klokočana]], [[Smrčkovići\|Smrčkovića]] i [[Stojmerići\|Stojmerića]].

	Pretpostavka je da se naselje [[Cvitović]] nekada zvalo Ladihović. Pleme Ladihovića sakupljalo se u klupe kod župne crkve [[sveti Nikola\|sv. Nikole]] u Ladihoviću koja se spominje na popisu župa 1334.. Uz ovu župnu crkvu spominju se i crkve [[sveta Marija\|sv. Marije]] u [[Gnojnice (Cetingrad)\|Gnojnicama]] i [[sveti Bernardin\|sv. Bernardina]] kod Velike Glave. Istočno od Cvitovića, uz staru cestu prema Dalmaciji, na prijelazu preko rijeke Korane nalazi se stari Kremen grad za koji se pretpostavlja da je imanje i grad za obranu plemena Ladihovića.		Pretpostavka je da se naselje [[Cvitović]] nekada zvalo Ladihović. Pleme Ladihovića sakupljalo se u klupe kod župne crkve [[sveti Nikola\|sv. Nikole]] u Ladihoviću koja se spominje na popisu župa 1334.. Uz ovu župnu crkvu spominju se i crkve [[sveta Marija\|sv. Marije]] u [[Gnojnice (Cetingrad)\|Gnojnicama]] i [[sveti Bernardin\|sv. Bernardina]] kod Velike Glave. Istočno od Cvitovića, uz staru cestu prema Dalmaciji, na prijelazu preko rijeke Korane nalazi se stari Kremen grad za koji se pretpostavlja da je imanje i grad za obranu plemena Ladihovića.