Razlika između inačica stranice »Heket«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (brisanje nepotrebnog teksta)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Heket'''-->'''Heket''', čija su imena još '''Heqat''', '''Hekit''', '''Heqet''', '''Hegit''', '''Heget''' ili '''Heqet''', bila je za [[Egipat|Egipćane]] [[božica]]-[[žaba]], žena sa žabljom glavom ili žena koja na glavi nosi žabu, a mogla se sama u žabu pretvoriti. Njezin je muž [[Hnum]].
'''Heket''', čija su imena još '''Heqat''', '''Hekit''', '''Heqet''', '''Hegit''', '''Heget''' ili '''Heqet''', bila je za [[Egipat|Egipćane]] [[božica]]-[[žaba]], žena sa žabljom glavom ili žena koja na glavi nosi žabu, a mogla se sama u žabu pretvoriti. Njezin je muž [[Hnum]].
[[Datoteka:Frog Amulet MET 10.130.1928 lp.jpg|170px|mini|Heketin amulet]]
[[Datoteka:Frog Amulet MET 10.130.1928 lp.jpg|170px|mini|Heketin amulet]]
Žaba je tisućama godina za Egipćane bila simbol plodnosti i predstavlja život. Svoje božansko obličje žaba je našla u božici Heket. Njezin kult potječe iz [[Srednje kraljevstvo|Srednjeg kraljevstva]], a možda i ranije, iz preddinastijskih vremena, za vladavine "[[Horus]]ovih sljedbenika". Heket je bila žena Hnuma, [[bog]]a-[[ovan|ovna]] koji je stvorio ljude. Bila je štovana zbog mita iz [[Heliopolis]]a, koji govori o nastanku bogova i svijeta. Sve je započelo sa [[ocean]]om [[Nun (mitologija)|Nun]]om. Tijekom previranja mita, Heket je postala žena [[Šu]]a, boga zraka te je izbacila [[Tefnut]], božicu vlage. Heket je tako bila [[Ra]]ovo dijete, Šuova sestra i žena, majka [[nebo|neba]], [[Nut]] i [[Zemlja|Zemlje]], [[Geb]]a.
Žaba je tisućama godina za Egipćane bila simbol plodnosti i predstavlja život. Svoje božansko obličje žaba je našla u božici Heket. Njezin kult potječe iz [[Srednje kraljevstvo|Srednjeg kraljevstva]], a možda i ranije, iz preddinastijskih vremena, za vladavine "[[Horus]]ovih sljedbenika". Heket je bila žena Hnuma, [[bog]]a-[[ovan|ovna]] koji je stvorio ljude. Bila je štovana zbog mita iz [[Heliopolis]]a, koji govori o nastanku bogova i svijeta. Sve je započelo sa [[ocean]]om [[Nun (mitologija)|Nun]]om. Tijekom previranja mita, Heket je postala žena [[Šu]]a, boga zraka te je izbacila [[Tefnut]], božicu vlage. Heket je tako bila [[Ra]]ovo dijete, Šuova sestra i žena, majka [[nebo|neba]], [[Nut]] i [[Zemlja|Zemlje]], [[Geb]]a.

Trenutačna izmjena od 02:28, 7. ožujka 2022.

Heket, čija su imena još Heqat, Hekit, Heqet, Hegit, Heget ili Heqet, bila je za Egipćane božica-žaba, žena sa žabljom glavom ili žena koja na glavi nosi žabu, a mogla se sama u žabu pretvoriti. Njezin je muž Hnum.

Heketin amulet

Žaba je tisućama godina za Egipćane bila simbol plodnosti i predstavlja život. Svoje božansko obličje žaba je našla u božici Heket. Njezin kult potječe iz Srednjeg kraljevstva, a možda i ranije, iz preddinastijskih vremena, za vladavine "Horusovih sljedbenika". Heket je bila žena Hnuma, boga-ovna koji je stvorio ljude. Bila je štovana zbog mita iz Heliopolisa, koji govori o nastanku bogova i svijeta. Sve je započelo sa oceanom Nunom. Tijekom previranja mita, Heket je postala žena Šua, boga zraka te je izbacila Tefnut, božicu vlage. Heket je tako bila Raovo dijete, Šuova sestra i žena, majka neba, Nut i Zemlje, Geba.

Ovakvo tumačenje Heket nastalo je nakon povezivanja Ra i Atuma. Kao božica plodnosti, Heket je bila zaštitnica djece i rodilja, što je slično Tawaret. I Bes je bio zaštitnik djece. Ovakvo zaštitničko djelovanje se pripisuje bogovima tijekom Srednjeg kraljevstva, a povezano je s Nilom i plodnošću. Bilo je prihvatljivo da su Heket i Hnum supružnici jer su bili stvoritelji života (Hnum je oblikovao svakog čovjeka prije rođenja,[1] dajući mu ljepotu ili ružnoću). Heket je pomagala i pri rođenju Horusa. Bila mu je i spasiteljica jer žabe žive u močvarama, a Horusa su tamo skrivali. Neki su vjerovali da su Izida i Heket ista božica.

Izvori i bilješke

  1. Wilkinson, Richard H. (2003). The Complete Gods and Goddesses of Ancient Egypt. Thames & Hudson. str. 229.

ca:Llista de personatges de la mitologia egípcia#H