Vitomir Korać: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
iz članaka Živko Petričić, Cezar Akačić, Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1908., Anton Lipošćak, 1. kongres SRPJ(k)
 
prevedeno s en.wikipedije, članci Vitomir Korać, Social Democratic Party of Croatia and Slavonia
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
1908. na [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1908.|izborima]] za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor izabran u kotaru [[Šid]]u.
'''Vitomir Korać''' ([[Šid]], [[14. travnja]] [[politika u 1877.|1877.]] – [[Iriški venac]], [[8. rujna]] [[politika u 1941.|1941.]]), hrvatski socijal-demokratski političar, publicist i visoki dužnosnik srpske nacionalnosti.


Kad se je hrv. general austro-ugarske vojske [[Anton Lipošćak]] vratio u Hrvatsku, protiv njega je montiran proces ("[[afera Lipošćak]]"). Da bi zastrašili, impresionirali i psihološki "obradili" članove središnjeg odbora [[Narodno vijeće SHS|Narodnog vijeća SHS]] uoči odlučujuće sjednice [[24. studenog]] [[1918.]], s ciljem da čim prije izglasaju odluku o ujedinjenju sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], [[Svetozar Pribićević]] i njegovi [[montirani proces|montirali]] su proces protiv Lipošćaka i još nekih časnika. Optužili su ih da kuju zavjeru protiv Narodnog vijeća s namjerom stvaranja "Vijeća vojnika, radnika i seljaka" i to obilno razglasili. Zavjeru je navodno razotkrio vođa [[Socijaldemokracija|socijalista]] [[Vitomir Korać]], kojeg su htjeli vrbovati.<ref name="bk">Bogdan Krizman: Hrvatska u Prvom svjetskom ratu – Hrvatsko-srpski politički odnosi, 1989. {{ISBN|86-343-0243-1}}</ref>  
== Životopis ==
Rodio se je u Šidu. 1896. je postao članom [[Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije|Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije]]. Članku je prvo vodio [[Ivan Ancel]] a poslije 1901. [[Vilim Bukšeg]] i Vitomir Korać.<ref>[http://www.historiografija.hr/hz/1954/HZ_7_4_GROSS.pdf Mirijana Gross, Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije i narodni pokret 1903]</ref><ref>[http://www.historiografija.hr/hz/1954/HZ_7_4_GROSS.pdf Mirijana Gross, Neke karakteristike socijaldemokracije u Hrvatskoj i Slavoniji]</ref> Protivnik strahovlade Khuena Hedervaryja te je u tom pravcu bio pristao da socijaldemokrati surađuju s građanskim strankama. 1905. je prišao [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpskoj koaliciji]].<ref name=enc/>
 
1908. na [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1908.|izborima]] za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor izabran u kotaru [[Šid]]u.
 
Nakon raspada Austro-Ugarske i stvaranja Kraljevine SHS, Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije se je raspala. Dio članstva koje je predvodio Korać odlučilo je djelovati u Narodnim vijećima te time biti dijelom nove državne strukture, dok je drugi dio stranke koji su vodili tajnik zagrebačkog ogranka [[Đuro Cvijić]] i [[Vladimir Ćopić]] odbili reformizam te 1919. postali članovi [[KPJ|Socijalističke radničke partije Jugoslavije]] (komunista). Cvijić je Koraćevu strukturu nazvao oportunističkom.<ref>Petar Požar, Jugosloveni žrtve staljinskih čistki</ref> Kao vođa desnih socijalista protivio se [[boljševizam|boljševizmu]].<ref name=enc> Korać, Vitomir. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 17.5.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/korac-vitomir>. </ref>
 
Kao član Narodnoga vijeća Države SHS zagovarao je ujedinjenje.<ref name=enc/>
Kad se je hrv. general austro-ugarske vojske [[Anton Lipošćak]] vratio u Hrvatsku 1918. poslije rata, protiv njega je montiran proces ("[[afera Lipošćak]]"). Da bi zastrašili, impresionirali i psihološki "obradili" članove središnjeg odbora [[Narodno vijeće SHS|Narodnog vijeća SHS]] uoči odlučujuće sjednice [[24. studenog]] [[1918.]], s ciljem da čim prije izglasaju odluku o ujedinjenju sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], [[Svetozar Pribićević]] i njegovi [[montirani proces|montirali]] su proces protiv Lipošćaka i još nekih časnika. Optužili su ih da kuju zavjeru protiv Narodnog vijeća s namjerom stvaranja "Vijeća vojnika, radnika i seljaka" i to obilno razglasili. Zavjeru je navodno razotkrio vođa [[Socijaldemokracija|socijalista]] Vitomir Korać, kojeg su htjeli vrbovati.<ref name="bk">Bogdan Krizman: Hrvatska u Prvom svjetskom ratu – Hrvatsko-srpski politički odnosi, 1989. {{ISBN|86-343-0243-1}}</ref>  


Kad je stvorena prva vlada Stojana Protića 20. prosinca 1918. povjerenici su izgubili svoj status jer su odjeli započeli s likvidacijom poslova. Iz Hrvatske su u vladu ušli [[Ante Trumbić]], zatim [[Svetozar Pribićević]] kao ministar unutarnjih poslova (prvak Hrvatsko-srpske koalicije), Živko Petričić (starčevićanski pravaš) kao ministar poljoprivrede, [[Vitomir Korać]] (predstavnik Socijal-demokratske stranke Hrvatske i Slavonije) te [[Fran Poljak]] kao ministar za agrarnu reformu (član Hrvatsko-srpske koalicije). Petričić je ostavku dao već 14. ožujka 1919. godine.<ref name="Kolar-Dimitrijević">Mira Kolar-Dimitrijević: [http://hrcak.srce.hr/file/76930 Gospodarsko-socijalni rad Narodne vlade Narodnog vijeća Države SHS 1918. godine] Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, sv. 26, 1993., str. 209., 210., 211., 218.</ref>
Kad je stvorena prva vlada Stojana Protića 20. prosinca 1918. povjerenici su izgubili svoj status jer su odjeli započeli s likvidacijom poslova. Iz Hrvatske su u vladu ušli [[Ante Trumbić]], zatim [[Svetozar Pribićević]] kao ministar unutarnjih poslova (prvak Hrvatsko-srpske koalicije), Živko Petričić (starčevićanski pravaš) kao ministar poljoprivrede, [[Vitomir Korać]] (predstavnik Socijal-demokratske stranke Hrvatske i Slavonije) te [[Fran Poljak]] kao ministar za agrarnu reformu (član Hrvatsko-srpske koalicije). Petričić je ostavku dao već 14. ožujka 1919. godine.<ref name="Kolar-Dimitrijević">Mira Kolar-Dimitrijević: [http://hrcak.srce.hr/file/76930 Gospodarsko-socijalni rad Narodne vlade Narodnog vijeća Države SHS 1918. godine] Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, sv. 26, 1993., str. 209., 210., 211., 218.</ref>


Od hrvatskih političara koji su i ušli u tu vladu, većina je dala ostavke [[Ante Trumbić]] (nakon potpisivanja Rapallskog ugovora), [[Vitomir Korać]] i Živko Petričić (ožujak i travanj 1919.), ostali su F. Poljak i [[Svetozar Pribićević]] (glavni nositelj diktatorskog ponašanja na čelu NV SHS). <ref>Branka Boban: [http://www.cpi.hr/download/links/hr/7129.pdf Socijalni problemi i njihov utjecaj na raspoloženje najširih slojeva u Banskoj Hrvatskoj prema stvaranju jugoslavenske države 1918. godine], str. 224 </ref>
Od hrvatskih političara koji su i ušli u tu vladu, većina je dala ostavke [[Ante Trumbić]] (nakon potpisivanja Rapallskog ugovora), [[Vitomir Korać]] i Živko Petričić (ožujak i travanj 1919.), ostali su F. Poljak i [[Svetozar Pribićević]] (glavni nositelj diktatorskog ponašanja na čelu NV SHS). <ref>Branka Boban: [http://www.cpi.hr/download/links/hr/7129.pdf Socijalni problemi i njihov utjecaj na raspoloženje najširih slojeva u Banskoj Hrvatskoj prema stvaranju jugoslavenske države 1918. godine], str. 224 </ref>
U Kraljevini SHS bio je čovjek odd povjerenja kraljevskih vlasti. Kao takav naprjedovao je do mjesta ministra socijalne politike u vladi. Dužnost je obnašao od 1918. do 1920. godine<ref name=enc/> u doba sprovođenja [[Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji|agrarne reforme]].<ref>{{cite book|editor-first1= Dietmar|editor-last1= Müller|editor-first2= Angela|editor-last2= Harre|first= Srđan|last= Milošević|chapter= The Agrarian Reform – A ‘Divine Thing’|url= https://journals.univie.ac.at/index.php/rhy/article/view/7048|doi= 10.25365/rhy-2010-4|year= 2010|title= Rural History Yearbook / Jahrbuch für Geschichte des ländlichen Raumes: Transforming Rural Societies|isbn= 978-3-7065-4950-9|publisher= Studienverlag|location= Innsbruck|page= 51}}</ref
Napustivši politiku, bavio se publicistikom.


1930. je objavio u Zagrebu knjigu ''Povijest radničkog pokreta u Hrvatskoj i Slavoniji'' u izdanju Radničkih sindikata.
1930. je objavio u Zagrebu knjigu ''Povijest radničkog pokreta u Hrvatskoj i Slavoniji'' u izdanju Radničkih sindikata.
Redak 16: Redak 29:
[[Kategorija:Hrvatski političari u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Hrvatski političari u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Šid]]
[[Kategorija:Šid]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]]

Posljednja izmjena od 17. svibanj 2026. u 20:30

Vitomir Korać (Šid, 14. travnja 1877. – Iriški venac, 8. rujna 1941.), hrvatski socijal-demokratski političar, publicist i visoki dužnosnik srpske nacionalnosti.

Životopis

Rodio se je u Šidu. 1896. je postao članom Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije. Članku je prvo vodio Ivan Ancel a poslije 1901. Vilim Bukšeg i Vitomir Korać.[1][2] Protivnik strahovlade Khuena Hedervaryja te je u tom pravcu bio pristao da socijaldemokrati surađuju s građanskim strankama. 1905. je prišao Hrvatsko-srpskoj koaliciji.[3]

1908. na izborima za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor izabran u kotaru Šidu.

Nakon raspada Austro-Ugarske i stvaranja Kraljevine SHS, Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije se je raspala. Dio članstva koje je predvodio Korać odlučilo je djelovati u Narodnim vijećima te time biti dijelom nove državne strukture, dok je drugi dio stranke koji su vodili tajnik zagrebačkog ogranka Đuro Cvijić i Vladimir Ćopić odbili reformizam te 1919. postali članovi Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista). Cvijić je Koraćevu strukturu nazvao oportunističkom.[4] Kao vođa desnih socijalista protivio se boljševizmu.[3]

Kao član Narodnoga vijeća Države SHS zagovarao je ujedinjenje.[3] Kad se je hrv. general austro-ugarske vojske Anton Lipošćak vratio u Hrvatsku 1918. poslije rata, protiv njega je montiran proces ("afera Lipošćak"). Da bi zastrašili, impresionirali i psihološki "obradili" članove središnjeg odbora Narodnog vijeća SHS uoči odlučujuće sjednice 24. studenog 1918., s ciljem da čim prije izglasaju odluku o ujedinjenju sa Srbijom, Svetozar Pribićević i njegovi montirali su proces protiv Lipošćaka i još nekih časnika. Optužili su ih da kuju zavjeru protiv Narodnog vijeća s namjerom stvaranja "Vijeća vojnika, radnika i seljaka" i to obilno razglasili. Zavjeru je navodno razotkrio vođa socijalista Vitomir Korać, kojeg su htjeli vrbovati.[5]

Kad je stvorena prva vlada Stojana Protića 20. prosinca 1918. povjerenici su izgubili svoj status jer su odjeli započeli s likvidacijom poslova. Iz Hrvatske su u vladu ušli Ante Trumbić, zatim Svetozar Pribićević kao ministar unutarnjih poslova (prvak Hrvatsko-srpske koalicije), Živko Petričić (starčevićanski pravaš) kao ministar poljoprivrede, Vitomir Korać (predstavnik Socijal-demokratske stranke Hrvatske i Slavonije) te Fran Poljak kao ministar za agrarnu reformu (član Hrvatsko-srpske koalicije). Petričić je ostavku dao već 14. ožujka 1919. godine.[6]

Od hrvatskih političara koji su i ušli u tu vladu, većina je dala ostavke Ante Trumbić (nakon potpisivanja Rapallskog ugovora), Vitomir Korać i Živko Petričić (ožujak i travanj 1919.), ostali su F. Poljak i Svetozar Pribićević (glavni nositelj diktatorskog ponašanja na čelu NV SHS). [7]


U Kraljevini SHS bio je čovjek odd povjerenja kraljevskih vlasti. Kao takav naprjedovao je do mjesta ministra socijalne politike u vladi. Dužnost je obnašao od 1918. do 1920. godine[3] u doba sprovođenja agrarne reforme.<ref>

• Nepoznat parametar: editor-first2
• Nepoznat parametar: editor-first1
• Nepoznat parametar: editor-last1
• Nepoznat parametar: editor-last2
• Parametar chapter nije dopušten u klasi book

</ref

Napustivši politiku, bavio se publicistikom.

1930. je objavio u Zagrebu knjigu Povijest radničkog pokreta u Hrvatskoj i Slavoniji u izdanju Radničkih sindikata.

Izvori

  1. ↑ Mirijana Gross, Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije i narodni pokret 1903
  2. ↑ Mirijana Gross, Neke karakteristike socijaldemokracije u Hrvatskoj i Slavoniji
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Korać, Vitomir. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 17.5.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/korac-vitomir>.
  4. ↑ Petar Požar, Jugosloveni žrtve staljinskih čistki
  5. ↑ Bogdan Krizman: Hrvatska u Prvom svjetskom ratu – Hrvatsko-srpski politički odnosi, 1989. ISBN 86-343-0243-1
  6. ↑ Mira Kolar-Dimitrijević: Gospodarsko-socijalni rad Narodne vlade Narodnog vijeća Države SHS 1918. godine Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, sv. 26, 1993., str. 209., 210., 211., 218.
  7. ↑ Branka Boban: Socijalni problemi i njihov utjecaj na raspoloženje najširih slojeva u Banskoj Hrvatskoj prema stvaranju jugoslavenske države 1918. godine, str. 224
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vitomir_Korać&oldid=772582"