Abelov poučak: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
preuzeto s hr.wikipedije
 
Nema sažetka uređivanja
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
'''Abelov teorem''' je jedan od temeljnih [[teorem]]a u [[Matematička analiza|matematičkoj analizi]], posebice u proučavanju [[red]]a [[funkcija]]. Teorem je nazvan po [[Norveška|norveškom]] matematičaru [[Niels Henrik Abel|Nielsu Henriku Abelu]].
'''Abelov poučak''' odnosno '''Abelov teorem''' je jedan od temeljnih [[teorem]]a u [[Matematička analiza|matematičkoj analizi]], posebice u proučavanju [[red]]a [[funkcija]]. Teorem je nazvan po [[Norveška|norveškom]] matematičaru [[Niels Henrik Abel|Nielsu Henriku Abelu]].
Iskaz teorema glasi:
Iskaz teorema glasi:


Redak 5: Redak 5:


== Dokaz ==
== Dokaz ==
Neka je <math> x \in [-a, a] </math> proizvoljan. Red <math>\sum_{k=0}^{\infty}ak{x_0}^k </math> konvergira pa je niz <math>(a_k{x_0}^k </math> nula niz (niz s limesom u nuli), a time je to i ograničen niz. Dakle, postoji konstanta <math> M > 0 </math> takva da je <math> |a_k{x_0}^k| < M, k = 0, 1, 2, ... </math> Odavde i iz <math>a_kx^k = a_k{x_0}^k(\frac{x}{x_0})^k </math> dobivamo <math> |a_kx^k| = |a_k{x_0}^k| \cdot |\frac{x}{x_0}|^k < M \cdot |\frac{x}{x_0}|^k \leq M \cdot |\frac{a}{x_0}|^k. </math>(*)  
Neka je <math> x \in [-a, a] </math> proizvoljan. Red <math>\sum_{k=0}^{\infty}ak{x_0}^k </math> konvergira pa je niz <math>(a_k{x_0}^k </math> nula niz (niz s [[limes]]om u nuli), a time je to i ograničen niz. Dakle, postoji konstanta <math> M > 0 </math> takva da je <math> |a_k{x_0}^k| < M, k = 0, 1, 2, ... </math> Odavde i iz <math>a_kx^k = a_k{x_0}^k(\frac{x}{x_0})^k </math> dobivamo <math> |a_kx^k| = |a_k{x_0}^k| \cdot |\frac{x}{x_0}|^k < M \cdot |\frac{x}{x_0}|^k \leq M \cdot |\frac{a}{x_0}|^k. </math>(*)  


Kako je <math> 0 < a < |x_0| </math>, lako zaključujemo da geometrijski red <math>\sum_{k=0}^{\infty}|\frac{a}{x_0}|^k </math> konvergira, a zbog
Kako je <math> 0 < a < |x_0| </math>, lako zaključujemo da [[geometrijski red]] <math>\sum_{k=0}^{\infty}|\frac{a}{x_0}|^k </math> [[konvergencija|konvergira]], a zbog
(*) slijedi apsolutna i uniformna konvergencija reda <math>\sum_{k=0}^{\infty}a^kx^k</math> na segmentu <math> [-a, a] </math>.<ref>Matematička analiza 2, Nermina Mujaković, 2013.</ref>
(*) slijedi apsolutna i uniformna konvergencija reda <math>\sum_{k=0}^{\infty}a^kx^k</math> na segmentu <math> [-a, a] </math>.<ref>Matematička analiza 2, Nermina Mujaković, 2013.</ref>


Redak 13: Redak 13:
{{izvori}}
{{izvori}}


[[Kategorija:Matematika]]
[[Kategorija:Matematička analiza]]

Posljednja izmjena od 25. travanj 2026. u 12:13

Abelov poučak odnosno Abelov teorem je jedan od temeljnih teorema u matematičkoj analizi, posebice u proučavanju reda funkcija. Teorem je nazvan po norveškom matematičaru Nielsu Henriku Abelu. Iskaz teorema glasi:

Ako red potencija konvergira u točki , tada taj red konvergira apsolutno i uniformno na svakom segmentu .

Dokaz

Neka je proizvoljan. Red konvergira pa je niz nula niz (niz s limesom u nuli), a time je to i ograničen niz. Dakle, postoji konstanta takva da je Odavde i iz dobivamo (*)

Kako je , lako zaključujemo da geometrijski red konvergira, a zbog (*) slijedi apsolutna i uniformna konvergencija reda na segmentu .[1]

Izvori

  1. Matematička analiza 2, Nermina Mujaković, 2013.