Razlika između inačica stranice »Sirmij«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bny) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Pannonia secunda.png|mini|250px|Sirmij u provinciji Panonija Druga]] | |||
'''Sirmij''' ({{lat}} Sirmium, današnja [[Srijemska Mitrovica]], [[antika|antički]] [[grad]] [[Stari Rim|rimske]] provincije [[Panonija|Panonije]]. | '''Sirmij''' ({{lat}} Sirmium, današnja [[Srijemska Mitrovica]], [[antika|antički]] [[grad]] [[Stari Rim|rimske]] provincije [[Panonija|Panonije]]. | ||
| Redak 32: | Redak 32: | ||
*[http://www.tosmomi.rs/page.php?46 Sirmium] (srp.) | *[http://www.tosmomi.rs/page.php?46 Sirmium] (srp.) | ||
*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14662 Južna Panonija tijekom doba Velikih seoba naroda] | *[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14662 Južna Panonija tijekom doba Velikih seoba naroda] | ||
[[Kategorija:Rimski gradovi]] | [[Kategorija:Rimski gradovi]] | ||
Trenutačna izmjena od 09:02, 14. travnja 2022.
Sirmij (
- PREUSMJERI Predložak:Lat oznaka Sirmium, današnja Srijemska Mitrovica, antički grad rimske provincije Panonije.
Povijest
Sirmij je bio prvobitno grad ilirsko-panonskih plemena, koje su poslije potisnuli keltski Skordisci i od ovog naselja napravili oppidum. Rim ga je osvojio u 1. stoljeću naše ere. Spominje se u ustanku dvaju Batona 6.-9. kao rimsko vojno uporište, ali prava rimska vlast je od 34. godine. Već u istom stoljeću za vladavine Flavijevaca stekao je status kolonije. Važnost Sirmija u Rimskom Carstvu je sve više rasla. Bio je gospodarsko središte Panonije. Godine 279. car Dioklecijan reformira Carstvo i Sirmij je postao glavnim gradom provincije Druge Panonije (Panonnia Secunda). Sredinom 3. stoljeća Sirmij ima kršćansku zajednicu. Važnost mu je opet narasla u doba tetrarhije (četverovlađa), kad je jedan od četiri prijestolnice Rimskog Carstva. Bio je prijestolnica rimskog cara Galerija, koji je vladao Ilirikom s Makedonijom i Grčkom. Pred propast Zapadnorimskoga Carstva Sirmijem oko 450. vladaju Huni, Langobardi, Gepidi, Istočni Goti i od 535. Bizantsko Carstvo koje vlada njime do 582. godine, nakon trogodišnje opsade Avara i Slavena koji su opkolili grad 579. godine. Grad se nakon toliko godina opsade predao Avarima 582. godine. Avari i Slaveni razorili su osvojeni grad. Od starog rimskoga Sirmija sačuvano je nešto ruševina. Preživjeli su u gradu dijelovi obrambenih zidova i kula, ostatci javnih građevina (bazilika, vijećnica), a uz izvangradske ceste nekoliko je nekropola s nadgrobnim spomenicima i kamenim sarkofazima. Na mjestu srušenog grada razvilo se srednjovjekovno naselje koje je bilo u sastavu Avarskoga kaganata.[1]
Galerija
Carska palača u Sirmiju
Maketa Sirmija
Rimski lavovi u Sirmiju
Trkač sa sirmijskog hipodroma, slika
Ostatci Sirmija
Sirmijska moneta s prikazom cara Julijana II. 360.-363.
Kaciga iz Berkasova
Kaciga iz Jarka
Vidi još
Izvori
- ↑ Hrvatska enciklopedija: Srijemska Mitrovica, LZMK (pristupljeno 12. svibnja 2017.)
Vanjske poveznice
- Carska palača (srp.)
- Galerija (srp.)
- Sirmium (srp.)
- Južna Panonija tijekom doba Velikih seoba naroda