Hrvatska zajednica Bosanska Posavina: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
dio izdvojeno iz stare inačice članka Hrvatska Republika Herceg-Bosna s hr.wikipedije |
iz starije inačice članka Hrvatska Republika Herceg-Bosna s hr.wikipedije |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Hrvatske zajednice.PNG|mini|desno|gore|200px|Hrvatske zajednice]] | [[Datoteka:Hrvatske zajednice.PNG|mini|desno|gore|200px|Hrvatske zajednice]] | ||
[[Datoteka:Hrvatske zajednice na etničkoj karti BiH 1991.PNG|mini|desno|dolje|200px|Hrvatske zajednice na etničkom zemljovidu BiH 1991.<br>Tanke crte - općinske granice; točke - naselja; bijelo, sivo, tamno - hrvatski, srpski, muslimanski etnički prostori; podebljane crte - teritorijalni okvir HZ | [[Datoteka:Hrvatske zajednice na etničkoj karti BiH 1991.PNG|mini|desno|dolje|200px|Hrvatske zajednice na etničkom zemljovidu BiH 1991.<br>Tanke crte - općinske granice; točke - naselja; bijelo, sivo, tamno - hrvatski, srpski, muslimanski etnički prostori; podebljane crte - teritorijalni okvir HZ Herceg-Bosne i HZ Bosanske Posavine; Hrvatske zajednice: 1 - [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]], 2 - [[Hrvatska zajednica Bosanska Posavina|Bosanska Posavina]], 3 - [[Hrvatska zajednica Usora|Usora]], 4 - [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna|Srednja Bosna]], 5 - [[Hrvatska zajednica Soli|Soli]], 6 - [[Hrvatska zajednica Vrhbosna|Vrhbosna]]. Etnički zemljovid izradio dr. sc Saša Mrduljaš prema podatcima: Gelo, J., Grizelj, M., Akrap, A. (priredili) (1995.), ''Stanovništvo BiH - narodnosni sastav po naseljima'', Zagreb: RH - Državni zavod za statistiku.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/66622 Društvena istraživanja] Saša Mrduljaš: ''Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnoga i realnoga prostornog opsega Hrvatske zajednice / Republike Herceg-Bosne (1991. – 1994.)'', vol.18 br.4-5 (102-103) listopad 2009., str.828 (pristupljeno 9. srpnja 2017.)</ref>]] | ||
'''Hrvatska zajednica Usora''' je bila teritorijalno-administrativna zajednica [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog naroda]] u BiH. Predstavljala je političko i vojno samoorganiziranje Hrvata [[Bosanska Posavina|bosanskoposavskog]] kraja zbog inertnosti središnjih bosanskohercegovačke vlasti pred imanentnim srpskim osvajačkim pohodom. "Hrvatske zajednice" općenito su osnovane kao odgovor na osnivanje srpskih autonomih oblasti i velikosrpsku agresiju, kojoj središnja vlast u Sarajevu nije bila dorasla. | '''Hrvatska zajednica Usora''' je bila teritorijalno-administrativna zajednica [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog naroda]] u BiH. Predstavljala je političko i vojno samoorganiziranje Hrvata [[Bosanska Posavina|bosanskoposavskog]] kraja zbog inertnosti središnjih bosanskohercegovačke vlasti pred imanentnim srpskim osvajačkim pohodom. "Hrvatske zajednice" općenito su osnovane kao odgovor na osnivanje srpskih autonomih oblasti i velikosrpsku agresiju, kojoj središnja vlast u Sarajevu nije bila dorasla. | ||
Prva takva zajednica bila je Hrvatska zajednica Bosanska Posavina, koja je osnovana [[12. studenoga u Domovinskom ratu|12. studenoga]] [[1991.]] U Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu ušle su općine: [[Bosanski Brod]], [[Modriča]], [[Bosanski Šamac]], [[Brčko]], [[Derventa]], [[Odžak]], [[Orašje]] i [[Gradačac]], a sjedište je bilo u Brodu. Istoga dana, u Grudama su se sastale Hercegovačka i Travnička regionalna zajednica i donijele zaključke da u slučaju raspada Bosne i Hercegovine, hrvatski narod mora povesti odlučnu aktivnu politiku, koja treba dovesti do [[Hrvatsko državno pravo|zajedničke hrvatske države]]. Treba pristupiti formiranju ''[[Banovina Hrvatska|Hrvatske banovine]] u BiH'', kao prve faze do konačnog rješenja pitanja.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/65.pdf Sastanak HRZ i TRZ u Grudama, 18 studenog 1991.]</ref> | Prva takva zajednica bila je Hrvatska zajednica Bosanska Posavina, koja je osnovana [[12. studenoga u Domovinskom ratu|12. studenoga]] [[1991.]] U Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu ušle su općine: [[Bosanski Brod]], [[Modriča]], [[Bosanski Šamac]], [[Brčko]], [[Derventa]], [[Odžak]], [[Orašje]] i [[Gradačac]], a sjedište je bilo u Brodu. Istoga dana, u Grudama su se sastale Hercegovačka i Travnička regionalna zajednica i donijele zaključke da u slučaju raspada Bosne i Hercegovine, hrvatski narod mora povesti odlučnu aktivnu politiku, koja treba dovesti do [[Hrvatsko državno pravo|zajedničke hrvatske države]]. Treba pristupiti formiranju ''[[Banovina Hrvatska|Hrvatske banovine]] u BiH'', kao prve faze do konačnog rješenja pitanja.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/65.pdf Sastanak HRZ i TRZ u Grudama, 18 studenog 1991.]</ref> | ||
Sve regionalne zajednice su zajednički povezane u travnju 1992. godine, osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem [[Mate Boban|Mate Bobana]] je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Tako su Herceg-Bosni pristupili: Srednja Bosna ([[Žepče]]), [[Usora]] (sjeverni, slobodni dio) i Bosanska Posavina (jedini slobodni dio [[Orašje]]). Do tada, Srbi su zauzeli dvije općine Herceg-Bosne, [[Kupres]] i [[Kotor Varoš]]. | |||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
Posljednja izmjena od 27. ožujak 2026. u 03:14
Tanke crte - općinske granice; točke - naselja; bijelo, sivo, tamno - hrvatski, srpski, muslimanski etnički prostori; podebljane crte - teritorijalni okvir HZ Herceg-Bosne i HZ Bosanske Posavine; Hrvatske zajednice: 1 - Herceg-Bosna, 2 - Bosanska Posavina, 3 - Usora, 4 - Srednja Bosna, 5 - Soli, 6 - Vrhbosna. Etnički zemljovid izradio dr. sc Saša Mrduljaš prema podatcima: Gelo, J., Grizelj, M., Akrap, A. (priredili) (1995.), Stanovništvo BiH - narodnosni sastav po naseljima, Zagreb: RH - Državni zavod za statistiku.[1]
Hrvatska zajednica Usora je bila teritorijalno-administrativna zajednica hrvatskog naroda u BiH. Predstavljala je političko i vojno samoorganiziranje Hrvata bosanskoposavskog kraja zbog inertnosti središnjih bosanskohercegovačke vlasti pred imanentnim srpskim osvajačkim pohodom. "Hrvatske zajednice" općenito su osnovane kao odgovor na osnivanje srpskih autonomih oblasti i velikosrpsku agresiju, kojoj središnja vlast u Sarajevu nije bila dorasla.
Prva takva zajednica bila je Hrvatska zajednica Bosanska Posavina, koja je osnovana 12. studenoga 1991. U Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu ušle su općine: Bosanski Brod, Modriča, Bosanski Šamac, Brčko, Derventa, Odžak, Orašje i Gradačac, a sjedište je bilo u Brodu. Istoga dana, u Grudama su se sastale Hercegovačka i Travnička regionalna zajednica i donijele zaključke da u slučaju raspada Bosne i Hercegovine, hrvatski narod mora povesti odlučnu aktivnu politiku, koja treba dovesti do zajedničke hrvatske države. Treba pristupiti formiranju Hrvatske banovine u BiH, kao prve faze do konačnog rješenja pitanja.[2]
Sve regionalne zajednice su zajednički povezane u travnju 1992. godine, osnivanjem Hrvatskog vijeća obrane. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem Mate Bobana je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Tako su Herceg-Bosni pristupili: Srednja Bosna (Žepče), Usora (sjeverni, slobodni dio) i Bosanska Posavina (jedini slobodni dio Orašje). Do tada, Srbi su zauzeli dvije općine Herceg-Bosne, Kupres i Kotor Varoš.
Izvori
- ↑ Društvena istraživanja Saša Mrduljaš: Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnoga i realnoga prostornog opsega Hrvatske zajednice / Republike Herceg-Bosne (1991. – 1994.), vol.18 br.4-5 (102-103) listopad 2009., str.828 (pristupljeno 9. srpnja 2017.)
- ↑ Sastanak HRZ i TRZ u Grudama, 18 studenog 1991.