Motar: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m file->datoteka
 
Redak 35: Redak 35:
[[Datoteka:Crithmum maritimum Motar 130909.jpg|mini|lijevo|200px|Štitasti cvjetovi motara u [[Kvarnersko primorje|Kvarnerskom primorju]] u rujnu]]
[[Datoteka:Crithmum maritimum Motar 130909.jpg|mini|lijevo|200px|Štitasti cvjetovi motara u [[Kvarnersko primorje|Kvarnerskom primorju]] u rujnu]]
[[Datoteka:Perce-pierre.jpg|mini|200px|lijevo|Motar je česta biljka na našim markintama]]
[[Datoteka:Perce-pierre.jpg|mini|200px|lijevo|Motar je česta biljka na našim markintama]]
[[File:Crithmum maritimum MHNT.BOT.2008.1.12.jpg|thumb|left|200px|''Crithmum maritimum'']]
[[Datoteka:Crithmum maritimum MHNT.BOT.2008.1.12.jpg|thumb|left|200px|''Crithmum maritimum'']]
{{Commons|Crithmum maritimum}}
{{Commons|Crithmum maritimum}}



Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 16:05

{{#invoke:Naslov u kurzivu|main}}

Motar
Motar
Motar
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Apiales
Porodica: Apiaceae
Potporodica: Apioideae
Tribus: Pyramidoptereae
Rod: Crithmum
L.
Vrsta: C. maritimum
Dvojno ime
Crithmum maritimum
L

Motar (obalni petrovac, šćulac, obalac, petrovac, primorski petrovac, primorski obalac, matar, lat. Crithmum maritimum L.) je polugrmovita biljka iz reda (Apiales), porodice štitarki (Apiaceae) i roda (Crithmum).

Opis biljke[uredi]

Trajna i snažna, pri podnožju odrvenjela štitarka, koja može narasti do 50 cm visoko. Štitasti cvatovi sa zelenkastožutim cvjetićima razvijaju se u kolovozu i rujnu. Nalazi se na našem priobalju u neposrednoj blizini mora, gdje obilno raste iz stijena i u pijesku. Raširena je po cijelom obalnom pojasu Europe, pa i u hladnijim krajevima.

Uporaba[uredi]

Mesnati i čvrsti listovi imaju slan i aromatičan okus. Pomorci su listove motara u prošlosti nosili uložene u octu na svoje plovidbe kao sredstvo protiv skorbuta. Svježe ubrani listovi su zapravo relativno siromašni vitaminom C. Sušenjem listova dio eteričnog ulja (kojemu je glavni sastojak dilapiol) ispari, pa se mogu prirediti jela s blažim mirisom. Upotrebljava se u prehrani, za salate, ukiseljena i za umake, ali i u medicini kao antiskorbutik i diuretik. <ref>Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.</ref>

Shakespeare spominje ovu biljku u drami Kralj Lear (1623.) gdje Edgar govori slijepu Gloucesteru praveći se da su na strmoglavoj uzvisini: "Napol puta dolje visi netko tko bere matar, grozno zvanje!"<ref>Shakespeare, William, Tragedije, preveo i priredio Mate Maras, Matica hrvatska, Zagreb 2006., str. 818 (4. čin, 6. prizor)</ref> ("Half-way down, Hangs one that gathers samphire; dreadful trade!")

Eugen Kumičić spominje ovu biljku u romanu Sirota (1885.) u kraju kod istarske uvale Brestova: "Dan bijaše sparan. Sure su se klisure i gladke litice sjajile u sunčanom žaru, a u dragi nad jazom titraše vrući zrak kao tanahna prozirna maglica, kroz koju se srebrnio gorski slap. Od sunca zalaštilo se more. (...) Medju kamenjem proviruje kus i po koji uvenuli busen margriža. Riedke se borovice zelene, a svjež je i šćulac, što niče iz pukotina nad samim morem."<ref>Kumičić, Eugen, Sirota, Matica hrvatska, Zagreb 1885., str. 80-81</ref>


Štitasti cvjetovi motara u Kvarnerskom primorju u rujnu
Motar je česta biljka na našim markintama
Crithmum maritimum
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Motar.

Izvori[uredi]

<references group=""></references>