Moravsko-šleski Beskidi: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Zamjena teksta - '\|' u '|'
m Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}↵' u ''
 
Redak 104: Redak 104:


==Ostali projekti==
==Ostali projekti==
{{WProjekti
|commonscathr= Moravsko-šleski Beskidi
}}


[[Kategorija:Gorja]]
[[Kategorija:Gorja]]
[[Kategorija:Planine u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Planine u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Planine u Češkoj]]
[[Kategorija:Planine u Češkoj]]

Posljednja izmjena od 19. ožujak 2026. u 20:53

Moravsko-šleski Beskidi
Vrh Smrk u Moravsko-šleskim Beskidima
Visina Lysá hora - 1323 m
Država / pokrajina Slovačka:
Češka:
Dio gorja Zapadni Beskidi
Položaj Moravsko-šleskih Beskidia

Moravsko-šleski Beskidi (češki: Moravskoslezské Beskydy, slovački: Moravsko-sliezske Beskydy) prostrana je planinska regija u Češkoj te manjim dijelom u Slovačkoj. Dio je Zapadnih Beskida koji su pak dio Karpata.

Planina je nastala tijekom alpske orogeneze u kenozoiku. Geološki se uglavnom sastoji od flišnih naslaga. Na sjeveru je strma i uzdiže se na gotovo 1.000 metara u odnosu na prilično ravan krajolik, na jugu se polako stapa s planinskim lancem Javorník. Na jugozapadu Moravsko-šleski Beskidi su odvojeni od Vsetínské vrchy dolinom rijeke Rožnovske Bečve, a na sjeveroistoku ih Jablunkov prijevoj dijeli od Šleskih Beskida.

Najviša točka planine je Lysá hora s 1.323 m, koja je jedno od najkišovitijih mjesta u Češkoj s oko 1500 mm padalina godišnje. Planine su 80% pod šumama, uglavnom nasadima smreke koja je na nekim dijelovima teško oštećena zbog industrije iz Ostrave. Izvorno je planina bila pokrivena mješovitom šumom s dominantnom bukvom. U planini obitavaju tri velike srednjoeuropske zvijeri ris, medvjeda i vuka.

Vrhovi

Reference

• Nepoznat parametar: id

Rohlík, Jiří (2001) Moravskoslezské Beskydy, Soubor turistických map 1:50 000.

  • • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web


Ostali projekti