More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Luka Perković''' ([[21. siječnja]] [[1900.]] – [[5. lipnja]] [[1948.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] književnik | |||
Rođen je 21. siječnja 1900. u Malom Kutu pokraj [[Križpolje|Križpolja]]. Osnovnu školu završava u Križpolju, nakon čega su ga roditelj poslali u sjemenište. On međutim prelazi u državnu gimnaziju gdje se tijekom školovanja sam uzdržavao. Bio je to tegoban život učenika koji se izdržavao davanjem instrukcija slabijim učenicima, obavljanjem raznovrsnih poslova, prehranjivanjem u sirotinjskoj kuhinji i sl.U gimnaziji je dobio [[tuberkuloza|tuberkulozu]]. Na Filozofskom fakultetu upisuje studij povijesti i zemljopisa, uči strane jezike te se od [[1919.]] godine javlja u književnim časopisima, proznim i poetskim prilozinma. Po završetku studija, zapošljava se kao gimnazijski profesor u [[Varaždin]]u, pa zatim u [[Zagreb]]u. Uređuje časopise "[[Suvremenik]]" i "[[Književnik]]", izdaje jednu knjigu [[novela]] i jednu [[poezija|poezije]]. Tada se i razbolio. Nakon oporavka u [[sanatorij]]u na Medvednici, biva izabran za prvog poslijeratnog predsjednika Društva književnika Hrvatske. No bolest se vratila, pa je Luka Perković umro 5. lipnja 1948. godine u [[Klenovnik]]u kod Ivanca gdje je i pokopan. Dvije godine kasnije, njegovi posmrtni ostatci prevezeni su u Zagreb na [[Mirogoj]]. Njegovo ime danas nosi brinjska osnovna škola. | Rođen je 21. siječnja 1900. u Malom Kutu pokraj [[Križpolje|Križpolja]]. Osnovnu školu završava u Križpolju, nakon čega su ga roditelj poslali u sjemenište. On međutim prelazi u državnu gimnaziju gdje se tijekom školovanja sam uzdržavao. Bio je to tegoban život učenika koji se izdržavao davanjem instrukcija slabijim učenicima, obavljanjem raznovrsnih poslova, prehranjivanjem u sirotinjskoj kuhinji i sl.U gimnaziji je dobio [[tuberkuloza|tuberkulozu]]. Na Filozofskom fakultetu upisuje studij povijesti i zemljopisa, uči strane jezike te se od [[1919.]] godine javlja u književnim časopisima, proznim i poetskim prilozinma. Po završetku studija, zapošljava se kao gimnazijski profesor u [[Varaždin]]u, pa zatim u [[Zagreb]]u. Uređuje časopise "[[Suvremenik]]" i "[[Književnik]]", izdaje jednu knjigu [[novela]] i jednu [[poezija|poezije]]. Tada se i razbolio. Nakon oporavka u [[sanatorij]]u na Medvednici, biva izabran za prvog poslijeratnog predsjednika Društva književnika Hrvatske. No bolest se vratila, pa je Luka Perković umro 5. lipnja 1948. godine u [[Klenovnik]]u kod Ivanca gdje je i pokopan. Dvije godine kasnije, njegovi posmrtni ostatci prevezeni su u Zagreb na [[Mirogoj]]. Njegovo ime danas nosi brinjska osnovna škola. | ||
Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 11:15
Luka Perković (21. siječnja 1900. – 5. lipnja 1948.) hrvatski književnik
Rođen je 21. siječnja 1900. u Malom Kutu pokraj Križpolja. Osnovnu školu završava u Križpolju, nakon čega su ga roditelj poslali u sjemenište. On međutim prelazi u državnu gimnaziju gdje se tijekom školovanja sam uzdržavao. Bio je to tegoban život učenika koji se izdržavao davanjem instrukcija slabijim učenicima, obavljanjem raznovrsnih poslova, prehranjivanjem u sirotinjskoj kuhinji i sl.U gimnaziji je dobio tuberkulozu. Na Filozofskom fakultetu upisuje studij povijesti i zemljopisa, uči strane jezike te se od 1919. godine javlja u književnim časopisima, proznim i poetskim prilozinma. Po završetku studija, zapošljava se kao gimnazijski profesor u Varaždinu, pa zatim u Zagrebu. Uređuje časopise "Suvremenik" i "Književnik", izdaje jednu knjigu novela i jednu poezije. Tada se i razbolio. Nakon oporavka u sanatoriju na Medvednici, biva izabran za prvog poslijeratnog predsjednika Društva književnika Hrvatske. No bolest se vratila, pa je Luka Perković umro 5. lipnja 1948. godine u Klenovniku kod Ivanca gdje je i pokopan. Dvije godine kasnije, njegovi posmrtni ostatci prevezeni su u Zagreb na Mirogoj. Njegovo ime danas nosi brinjska osnovna škola. S deset je pjesama zastupljen u antologiji hrvatske lirike Između dva rata, objavljene 1942. u Zagrebu. Ističe se njegova domoljubna pjesma Naša pjesma iz 1935. godine.
Nepotpun popis djela
Izvor
- Domljan, Žarko: Visoko podignimo zastavu, Hrvatska - od negacije do priznanja, Profil, Zagreb, 2010., str. 61.