Stan: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 23:42

Stan (salaš, koljeba, konak) naziv je za kuću, pretežno u Slavoniji, imanje izvan sela, koje se nalazila u polju blizu kakve šume u kojoj se više obitavalo zimi i predstavljala je drugi dom starih Šokaca. Uz taj stan postojale su i druge zgrade gdje se držala stoka, kao i žitni štagljevi, te guvna za vršidbu žita konjima. Stan je bio temelj zadružnog i obiteljskog gospodarstva, a izvan naseljenog mjesta znao je biti udaljen i nekoliko kilometara.

Prvi stanovi datiraju iz druge polovice 18. stoljeća, no u tim prvim stanovima je, zbog zapovijedi vlasti Vojne granice, mogla boraviti samo jedna osoba. Tek je kasnije stan bio pod stalnim nadzorom čitavih obitelji (izuzev djevojaka) koji su po rasporedu i u određenim vremenskim razdobljima čuvali i održavali stan. Takav raspored boravka u stanu se naziva rednja. Takav način života potrajao je do druge polovice 19. stoljeće, od kada u stanovima obitavaju samo djedovi i bake, i to obično samo tijekom dana.

U Podravini, u kajkavskom dijelu nekadašnje Vojne krajine, za isti pojam koristio se je izraz konak. Poznati su konaci od kojih su čak nastala i trajna naselja, kao npr. Virovski Konaki i Molvanski Konaki, današnja sela Novo Virje i Molve Grede.

Podjela stanova

Prema vremenu nastajanja

Stari stan ustanovljen do 1945. Godine
Suvremeni stan ustanovljen do 1945. godine
Suvremeni stan ustanovljen nakon 1945. godine

Prema razvijenosti

Razvijeni stan s većim zemljišnim površinama, te velikim brojem zgrada i velikom broju stoke
Srednje razvijeni stan s prosječnim zemljopisnim površinama, te prosječnim brojem zgrada i stoke
Nerazvijeni stan s manjim zemljišnim površinama, kao i malim brojem zgrada i stoke

Prema namjeni

Kada se uzme u obzir namjena stana, može ih se podijeliti na: stočarsko-ratarske (uzgoj stoke, pčela, voća i povrća), stočarske (uzgoj raznovrsne stoke i pčela), specijalizirani (uzgoj jedne vrste stoke), te ratarsko-stočarske (uzgoj stoke je sporedan, više se pažnje posvećuje racionalnijoj obradi zemljišta).

Prema smještaju

Stan smješten uz šumu (enklavski i poluenklavski stan)
Stan smješten uz baru ili pašnjak (utvajski ili barski stan)
Stan smješten uz vodotok (krajovodni)
Stan smješten podalje od šume, pašnjaka, vodenih površina (njivski ili atarski stan)
Grupni stanovi
Stan samac

Prema uporabi

Stan koji se koristio cijele godine ili većim dijelom godine. Naziva se još i živi stan.
Stan koji je izvan uporabe i na njemu se ne obitava. Naziva se još i mrtvi stan.

Literatura

Knežević, Ante; Šokački stanovi; Županja; 1990.

Inačica od 27. kolovoz 2021. u 09:44 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.478 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 23:42 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.478 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Stan'''-->'''~~Stan''' (salaš, koljeba, konak) naziv je za kuću, pretežno u [[Slavonija\|Slavoniji]], imanje izvan sela, koje se nalazila u polju blizu kakve [[šuma\|šume]] u kojoj se više obitavalo zimi i predstavljala je drugi dom starih [[Šokci\|Šokaca]]. Uz taj stan postojale su i druge zgrade gdje se držala stoka, kao i žitni štagljevi, te guvna za vršidbu [[pšenica\|žita]] [[konj]]ima. Stan je bio temelj zadružnog i obiteljskog gospodarstva, a izvan naseljenog mjesta znao je biti udaljen i nekoliko [[kilometar]]a.		Stan''' (salaš, koljeba, konak) naziv je za kuću, pretežno u [[Slavonija\|Slavoniji]], imanje izvan sela, koje se nalazila u polju blizu kakve [[šuma\|šume]] u kojoj se više obitavalo zimi i predstavljala je drugi dom starih [[Šokci\|Šokaca]]. Uz taj stan postojale su i druge zgrade gdje se držala stoka, kao i žitni štagljevi, te guvna za vršidbu [[pšenica\|žita]] [[konj]]ima. Stan je bio temelj zadružnog i obiteljskog gospodarstva, a izvan naseljenog mjesta znao je biti udaljen i nekoliko [[kilometar]]a.

	Prvi stanovi datiraju iz druge polovice [[18. stoljeće\|18. stoljeća]], no u tim prvim stanovima je, zbog zapovijedi vlasti [[Vojna granica\|Vojne granice]], mogla boraviti samo jedna osoba. Tek je kasnije stan bio pod stalnim nadzorom čitavih obitelji (izuzev djevojaka) koji su po rasporedu i u određenim vremenskim razdobljima čuvali i održavali stan. Takav raspored boravka u stanu se naziva ''[[rednja]]''. Takav način života potrajao je do druge polovice [[19. stoljeće\|19. stoljeće]], od kada u stanovima obitavaju samo djedovi i bake, i to obično samo tijekom dana.		Prvi stanovi datiraju iz druge polovice [[18. stoljeće\|18. stoljeća]], no u tim prvim stanovima je, zbog zapovijedi vlasti [[Vojna granica\|Vojne granice]], mogla boraviti samo jedna osoba. Tek je kasnije stan bio pod stalnim nadzorom čitavih obitelji (izuzev djevojaka) koji su po rasporedu i u određenim vremenskim razdobljima čuvali i održavali stan. Takav raspored boravka u stanu se naziva ''[[rednja]]''. Takav način života potrajao je do druge polovice [[19. stoljeće\|19. stoljeće]], od kada u stanovima obitavaju samo djedovi i bake, i to obično samo tijekom dana.