Razlika između inačica stranice »Citoskelet«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Eukarioti|Eukariotske]] stanice imaju visoko organiziranu [[citoplazma|citoplazmu]] kroz koju se pruža mreža tankih bjelančevinastih niti i cjevčica, točnije '''stanični kostur ili citoskelet'''. On daje oblik životinjskim stanicama, omogućuje gibanje stanica i staničnih dijelova kao i «usidrenost» staničnih [[organela]] pa čak i citoplazmatskih [[enzim|enzima]] na određenom mjestu čime se održava optimalan prostorni raspored u samoj stanici. Citoskelet se sastoji od najmanje tri tipa struktura. To su [[mikrotubuli]], [[aktin|aktinska]] vlakna (mikrofilamenti) i [[intermedijarni mikrofilamenti]].<ref name="Pavičić">Pavičić, Ivan. [http://hrcak.srce.hr/file/589 Učinci radiofrekventnoga mikrovalnog zračenja na stanicu i strukture citoskeleta], Arh. Hig. Rada. Toksikol. 2004, 55, str. 321, 324</ref> Uloga mikrotubula je pokretanje [[praživotinje|praživotinja]], kretanje [[kromosom|kromosoma]], organela te održavanje oblika tijela. Nalaze se u bičevima, trepetljikama, bazalnim tjelešcima, a glavna organizirajuća središta za većinu mikrotubula i mikrofilamenata su [[centrioli]]. | |||
[[Mikrofilamenti]] imaju ulogu u strujanju citoplazme i prijenosu tvari unutar nje, osim toga imaju vrlo važnu ulogu u stvaranju [[diobeno vreteno|diobenog vretena]]. Postoje dokazi da imaju ulogu i u ameboidnom kretanju iako to nije još u potpunosti razjašnjeno. | [[Mikrofilamenti]] imaju ulogu u strujanju citoplazme i prijenosu tvari unutar nje, osim toga imaju vrlo važnu ulogu u stvaranju [[diobeno vreteno|diobenog vretena]]. Postoje dokazi da imaju ulogu i u ameboidnom kretanju iako to nije još u potpunosti razjašnjeno. | ||
Intermedijarni mikrofilamenti su veličinom manji od mikrofilamenata, a omogućuju vraćanje stanice u svoj prirodan oblik. | Intermedijarni mikrofilamenti su veličinom manji od mikrofilamenata, a omogućuju vraćanje stanice u svoj prirodan oblik. | ||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
{{mrva-biol}} | {{mrva-biol}} | ||
[[Kategorija:Stanična biologija]] | [[Kategorija:Stanična biologija]] | ||
[[Kategorija:Citoskelet| ]] | [[Kategorija:Citoskelet| ]] | ||
Trenutačna izmjena od 19:09, 8. svibnja 2022.
Eukariotske stanice imaju visoko organiziranu citoplazmu kroz koju se pruža mreža tankih bjelančevinastih niti i cjevčica, točnije stanični kostur ili citoskelet. On daje oblik životinjskim stanicama, omogućuje gibanje stanica i staničnih dijelova kao i «usidrenost» staničnih organela pa čak i citoplazmatskih enzima na određenom mjestu čime se održava optimalan prostorni raspored u samoj stanici. Citoskelet se sastoji od najmanje tri tipa struktura. To su mikrotubuli, aktinska vlakna (mikrofilamenti) i intermedijarni mikrofilamenti.[1] Uloga mikrotubula je pokretanje praživotinja, kretanje kromosoma, organela te održavanje oblika tijela. Nalaze se u bičevima, trepetljikama, bazalnim tjelešcima, a glavna organizirajuća središta za većinu mikrotubula i mikrofilamenata su centrioli. Mikrofilamenti imaju ulogu u strujanju citoplazme i prijenosu tvari unutar nje, osim toga imaju vrlo važnu ulogu u stvaranju diobenog vretena. Postoje dokazi da imaju ulogu i u ameboidnom kretanju iako to nije još u potpunosti razjašnjeno. Intermedijarni mikrofilamenti su veličinom manji od mikrofilamenata, a omogućuju vraćanje stanice u svoj prirodan oblik.
Referencije
- ↑ Pavičić, Ivan. Učinci radiofrekventnoga mikrovalnog zračenja na stanicu i strukture citoskeleta, Arh. Hig. Rada. Toksikol. 2004, 55, str. 321, 324
Nedovršeni članak Citoskelet koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.