Tapa: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''T(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Tapa''' je vrsta tkanine od lika ili unutrašnje kore nekih vrsta drveća, osobito od japanskog duda nazivanog i '' 'tapa-cloth tree' '' ([[Broussonetia papyrifera]]; porodica [[Moraceae]]) u području [[Oceanija|Oceanije]], te drugih vrsta drveća u tropskim krajwevima [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i na sjeverozapadnoj obali Sjeverne Amerike kod Indijanaca [[Wakashan]] i [[Coast Salish]]a, pleme [[Mbuti]] u [[Afrika|Africi]]. Po proizvodnji tape osobito su poznati [[Tahićani]] kod kojih je u svakom selu postojala kuća za proizvodnju tape, gdje su ovaj posao uz smijeh i pjesmu obavljale na stotine žena. Nadalje raširen je na otocima [[Tonga]], gdje je poznat kao '' 'ngatu' ''. U izradi se koristi mekani liko koji se smekšava u vodi i kasnije tuče izbrazdanim toljagama, da bi se dobilo platno široko dva do tri metra i u dužinu do 50 metara. Tapa se u Oceaniji bogato ukrašava dizajnima, a jedan od najstarijih je [[manulua]], čije porijeklo nije poznato a slični motivi pronađeni su i na [[lapita|lapita-lončariji]]. Ostali ngatu-dizajni su Amoamokofe, Fata 'o Tu'i Tonga, Tokelaufeletoa, Kalou, i drugi. Kod [[Samoanci|Samoanaca]] naziv za tapu je '' 'siapo' '', također rađena od dudovog lika i bojadisana nekom vrstom gline koja mora odstajati oko deset godina, da bi se mogla upotrijebiti. Osušena [[glina (tlo)|glina]] morala bi se smrviti i zatim pomiješati sa sokom drveta, da bi se dobila smeđa boja. Kod [[Rotumanci|Rotumanaca]] na otoku [[Rotuma]] tapa se naziva '' 'uha' '', ali je više tamo nema. Ostali nazivi za nju su i '' 'masi' '' kod [[Fidžijci|Fidžijaca]] i '' 'kapa' '' kod [[Havajci|Havajaca]]. | |||
<!--[[Kategorija:Tekstil]]--> | <!--[[Kategorija:Tekstil]]--> | ||
[[Kategorija:materijalna kultura]] | [[Kategorija:materijalna kultura]] | ||
[[Kategorija:Australija i Oceanija]] | [[Kategorija:Australija i Oceanija]] | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 06:16
Tapa je vrsta tkanine od lika ili unutrašnje kore nekih vrsta drveća, osobito od japanskog duda nazivanog i 'tapa-cloth tree' (Broussonetia papyrifera; porodica Moraceae) u području Oceanije, te drugih vrsta drveća u tropskim krajwevima Južne Amerike i na sjeverozapadnoj obali Sjeverne Amerike kod Indijanaca Wakashan i Coast Salisha, pleme Mbuti u Africi. Po proizvodnji tape osobito su poznati Tahićani kod kojih je u svakom selu postojala kuća za proizvodnju tape, gdje su ovaj posao uz smijeh i pjesmu obavljale na stotine žena. Nadalje raširen je na otocima Tonga, gdje je poznat kao 'ngatu' . U izradi se koristi mekani liko koji se smekšava u vodi i kasnije tuče izbrazdanim toljagama, da bi se dobilo platno široko dva do tri metra i u dužinu do 50 metara. Tapa se u Oceaniji bogato ukrašava dizajnima, a jedan od najstarijih je manulua, čije porijeklo nije poznato a slični motivi pronađeni su i na lapita-lončariji. Ostali ngatu-dizajni su Amoamokofe, Fata 'o Tu'i Tonga, Tokelaufeletoa, Kalou, i drugi. Kod Samoanaca naziv za tapu je 'siapo' , također rađena od dudovog lika i bojadisana nekom vrstom gline koja mora odstajati oko deset godina, da bi se mogla upotrijebiti. Osušena glina morala bi se smrviti i zatim pomiješati sa sokom drveta, da bi se dobila smeđa boja. Kod Rotumanaca na otoku Rotuma tapa se naziva 'uha' , ali je više tamo nema. Ostali nazivi za nju su i 'masi' kod Fidžijaca i 'kapa' kod Havajaca.