Tuskul: razlika između inačica
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{drugo značenje2|Tusculum}} mini|desno|250px|Ostatci Tuskula, srpnja 2014. '''Tuskul''' (lat. ''Tusculum'''), starovjekovni grad u Laciju. Nalazi se na području Albanskih brda, blizu gradića Frascatija. Izvorno nije bio pod starorimskom vlašću. 340. pr. Kr. ga je starorimska država podvrgnula pod svoju vlast.<ref name=enc/> Podneblje (klima) Tuskula i okolice j...«. |
prevedeno s en.wikipedije, članak Tuskul + dodatci |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{drugo značenje2|[[Tusculum]]}} | {{drugo značenje2|[[Tusculum]]}} | ||
[[Slika:Tuscolo luglio 2014.JPG|mini|desno|250px|Ostatci Tuskula, srpnja 2014.]] | [[Slika:Tuscolo luglio 2014.JPG|mini|desno|250px|Ostatci Tuskula, srpnja 2014.]] | ||
'''Tuskul''' (lat. ''Tusculum | '''Tuskul''' (lat. ''Tusculum''), starovjekovni grad u [[Lacij]]u. Nalazi se na području [[Albanska brda|Albanskih brda]], blizu gradića [[Frascati]]ja.<ref name=enc/> | ||
== Zemljopisni položaj == | |||
Nalazi se na brdu Tuscolu na sjevernom rubu vanjskog ruba grotla vulkana Albana. Sam vulkan je u Albanskim brdima 6 km južno od Frascatija. Vrh brda je na 670 m nadmorske visine i pruža pogled na nizinski predjel [[Campagna romana|Campagnu romanu]], s Rimom 25 km ka sjeverozapadu. Strateški položaj kojim se nadziralo rutu od ozemlja italskih plemena [[Aequi]]ja i [[Volsci]]ja prema Rimj je u stara vremena važan. | |||
== Povijest == | |||
Izvorno nije bio pod [[stari Rim|starorimskom]] vlašću.<ref name=enc/> | |||
Prema legendi, osnovao ga je [[Telegon (Odisejev sin)|Telegon]], sin [[Odisej]]a i [[Kirka|Kirke]]<ref name=ashby/>, a po drugoj, latinski kralj [[Latin Silvije]] (''Latinus Silvius'') [[Eneja|Enejin]] potomak, koji je prema [[Livije|Titu Liviju]] bio osnivačem većine gradova i mjesta u [[Lacij (povijesna pokrajina)|Laciju]] (lat. ''Latium'') Zemljopisac [[Filippo Cluverio]] odbacuje, tvrdeći da su grad osnovali [[Latini]] oko trista godina prije [[Trojanski rat|Trojanskog rata]]. Pogrebne urne datirane u 8.-7. st. pr. Kr. ukazuju na ljudsku nazočnost u kasnim fazama latinske kulture u ovom kraju. | |||
U povijesti se Tuskul prvi put spominje kao neovisni [[grad-država]] s kraljem, ustavom i svojim božanstvima. Kad je posljednji kralj Rima [[Lucije Tarkvinije Oholi]] izgnan [[509. pr. Kr.]] <ref>[[Livije|Tit Livije]] ''[[Ab Urbe condita]]'' 1.60</ref> i zakazao vratiti prijestolje zarativši s Rimom, potražio je utočište kod zeta [[Oktavije Mamilije|Oktavija Mamilija]], jednog od vodećih ljudi Tuskula.<ref>Tit Livije, ''[[Ab Urbe condita]]'', 2.15</ref> Plebejski rod [[gens Mamilia|Mamilia]] je tvrdio da potječe od [[Telegon (Odisejev sin)|Telegona]], osnivača grada. Mamilije je zapovijedao vojskom Latina protiv Rimljana u [[bitka kod jezera Regila|bitci kod jezera Regila]], u kojoj je poginuo [[498. pr. Kr.]].<ref>Tit Livije, ''[[Ab Urbe condita]]'', 2.19-20</ref> To je točka u kojoj je Rim stekao premoć među latinskim gradovima. | |||
[[340. pr. Kr.]] Tuskul je starorimska država podvrgnula pod svoju vlast.<ref name=enc/> | |||
Podneblje (klima) Tuskula i okolice je ugodna, zbog čega je bila odmorišnim odredištem Rimljana. Posljedično ondje su podigli [[vila (građevina)|vile]], od kojih su arheolozi do 2020-ih pronašli njih 130.<ref name=enc/> S Rimom je povezana cestom [[Via Latina]] čiji je ogranak došao do Tuskula, a glavni pravac kroz dolinu južno. Druga prometnica kojom je povezan s Rimom je [[Via Labicana]] prema sjeveru.<ref name=ashby> Ashby, Thomas (1911). "''Tusculum''". u: Chisholm, Hugh (ur.). Encyclopædia Britannica. Vol. 27 (11th ed.). Cambridge University Press. str. 486.</ref> | |||
Od poznatih Rimljana vilu ondje imao [[Lucije Licinije Lukul Pontski|Lukul]]<ref>The Villa and Tomb of Lucullus at Tusculum, George McCracken, American Journal of Archaeology, Vol. 46, No. 3 (Jul. - Sep., 1942), str. 325.-340.</ref> te [[Ciceron]], čija se vila zvala ''Tusculanum'' i čije je ostatke pronašao [[arheologija u 1742.|1742.]] [[Ruđer Bošković]]. Ciceron je po svojoj vili nazvao svoj filozofski spis ''[[Tusculanae disputationes]]''. Od Tuskula su očuvani ostatci Sulinih zidina, teatra, amfiteatra, vila i inog. <ref name=enc/> Arheolozi još nisu iskopali svu akropolu i amfiteatar. Zbog svojeg simbola kao odmorišna mjesta, daleko od urbane buke i vreve, riječ tusculum (tuskulum) je ušla u jezik u značenju tiha, mirna i udobna boravišta.<ref name=enc> Tusculum. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 26.1.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/tusculum>. </ref> | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
| Redak 8: | Redak 24: | ||
[[Kategorija:Rimski gradovi]] | [[Kategorija:Rimski gradovi]] | ||
[[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti]] | [[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti]] | ||
[[Kategorija:Gradovi u Laciju]] | |||
Posljednja izmjena od 26. siječanj 2026. u 22:26
Za druga značenja, pogledajte Tusculum.
Tuskul (lat. Tusculum), starovjekovni grad u Laciju. Nalazi se na području Albanskih brda, blizu gradića Frascatija.[1]
Zemljopisni položaj
Nalazi se na brdu Tuscolu na sjevernom rubu vanjskog ruba grotla vulkana Albana. Sam vulkan je u Albanskim brdima 6 km južno od Frascatija. Vrh brda je na 670 m nadmorske visine i pruža pogled na nizinski predjel Campagnu romanu, s Rimom 25 km ka sjeverozapadu. Strateški položaj kojim se nadziralo rutu od ozemlja italskih plemena Aequija i Volscija prema Rimj je u stara vremena važan.
Povijest
Izvorno nije bio pod starorimskom vlašću.[1]
Prema legendi, osnovao ga je Telegon, sin Odiseja i Kirke[2], a po drugoj, latinski kralj Latin Silvije (Latinus Silvius) Enejin potomak, koji je prema Titu Liviju bio osnivačem većine gradova i mjesta u Laciju (lat. Latium) Zemljopisac Filippo Cluverio odbacuje, tvrdeći da su grad osnovali Latini oko trista godina prije Trojanskog rata. Pogrebne urne datirane u 8.-7. st. pr. Kr. ukazuju na ljudsku nazočnost u kasnim fazama latinske kulture u ovom kraju.
U povijesti se Tuskul prvi put spominje kao neovisni grad-država s kraljem, ustavom i svojim božanstvima. Kad je posljednji kralj Rima Lucije Tarkvinije Oholi izgnan 509. pr. Kr. [3] i zakazao vratiti prijestolje zarativši s Rimom, potražio je utočište kod zeta Oktavija Mamilija, jednog od vodećih ljudi Tuskula.[4] Plebejski rod Mamilia je tvrdio da potječe od Telegona, osnivača grada. Mamilije je zapovijedao vojskom Latina protiv Rimljana u bitci kod jezera Regila, u kojoj je poginuo 498. pr. Kr..[5] To je točka u kojoj je Rim stekao premoć među latinskim gradovima.
340. pr. Kr. Tuskul je starorimska država podvrgnula pod svoju vlast.[1]
Podneblje (klima) Tuskula i okolice je ugodna, zbog čega je bila odmorišnim odredištem Rimljana. Posljedično ondje su podigli vile, od kojih su arheolozi do 2020-ih pronašli njih 130.[1] S Rimom je povezana cestom Via Latina čiji je ogranak došao do Tuskula, a glavni pravac kroz dolinu južno. Druga prometnica kojom je povezan s Rimom je Via Labicana prema sjeveru.[2]
Od poznatih Rimljana vilu ondje imao Lukul[6] te Ciceron, čija se vila zvala Tusculanum i čije je ostatke pronašao 1742. Ruđer Bošković. Ciceron je po svojoj vili nazvao svoj filozofski spis Tusculanae disputationes. Od Tuskula su očuvani ostatci Sulinih zidina, teatra, amfiteatra, vila i inog. [1] Arheolozi još nisu iskopali svu akropolu i amfiteatar. Zbog svojeg simbola kao odmorišna mjesta, daleko od urbane buke i vreve, riječ tusculum (tuskulum) je ušla u jezik u značenju tiha, mirna i udobna boravišta.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Tusculum. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 26.1.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/tusculum>.
- ↑ 2,0 2,1 Ashby, Thomas (1911). "Tusculum". u: Chisholm, Hugh (ur.). Encyclopædia Britannica. Vol. 27 (11th ed.). Cambridge University Press. str. 486.
- ↑ Tit Livije Ab Urbe condita 1.60
- ↑ Tit Livije, Ab Urbe condita, 2.15
- ↑ Tit Livije, Ab Urbe condita, 2.19-20
- ↑ The Villa and Tomb of Lucullus at Tusculum, George McCracken, American Journal of Archaeology, Vol. 46, No. 3 (Jul. - Sep., 1942), str. 325.-340.