More actions
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Nisu prikazane 2 međuinačice | |||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
=== Osnivanja i gašenja === | === Osnivanja i gašenja === | ||
Osnivanja poduzeća, projekata, ustanova, društava, studija, učilišta, znanstvenih skupova, časopisa, manifestacija, gospodarstvene emisije na radiju i televiziji, otvaranje internetskih portala, izgradnja objekata u svezi s gospodarstvom i ekonomskom znanošću ... pojava novih, spajanje i gašenje poduzeća, pojava i gašenje ekonomskih struja i sl. | Osnivanja poduzeća, projekata, ustanova, društava, studija, učilišta, znanstvenih skupova, časopisa, manifestacija, gospodarstvene emisije na radiju i televiziji, otvaranje internetskih portala, izgradnja objekata u svezi s gospodarstvom i ekonomskom znanošću ... pojava novih, spajanje i gašenje poduzeća, pojava i gašenje ekonomskih struja i sl. | ||
* Otvorena tvornica cementa u [[Kaštel Sućurac|Kaštel Sućurcu]] kod Solina, a pokraj tvornice zgrade za stručnjake i tvorničko naselje. Tvornica je imala vlastitu operativnu obalu izgrađenu na terenu nastalom nasipanjem mora.<ref name=razvijala>Diana Magdić: [http://web.archive.org/web/20251210222114/https://pogledaj.to/arhitektura/cementna-industrija-je-gusila-i-razvijala-dalmaciju/1000/ ''Cementna industrija je gušila i razvijala Dalmaciju '']. Pogledaj.to. 4 veljače 2015. Arhivirano 10. prosinca 2025. Pristupljeno 10. prosinca 2025.</ref> Tvornica je ponijela naslov ''Dalmatia d.d.''. Bila je sedmom tvornicom osnovanom po ''Anonimnom društvu za tvorenje cementa Portland 'Dalmatia' ''.<ref name=kakoJe>[[Mate Božić]]: [https://www.kastela.com/2024/08/19/gdje-je-i-kada-zapoceo-veliki-kastelanski-strajk/ '' Kako je 1926. završio veliki kaštelanski štrajk?'']. Portal Grada Kaštela. 19. kolovoza 2024. Pristupljeno 11. prosinca 2025.</ref> | * Otvorena tvornica cementa u [[Kaštel Sućurac|Kaštel Sućurcu]] kod Solina, a pokraj tvornice zgrade za stručnjake i tvorničko naselje. Tvornica je imala vlastitu operativnu obalu izgrađenu na terenu nastalom nasipanjem mora.<ref name=razvijala>Diana Magdić: [http://web.archive.org/web/20251210222114/https://pogledaj.to/arhitektura/cementna-industrija-je-gusila-i-razvijala-dalmaciju/1000/ ''Cementna industrija je gušila i razvijala Dalmaciju '']. Pogledaj.to. 4 veljače 2015. Arhivirano 10. prosinca 2025. Pristupljeno 10. prosinca 2025.</ref> Tvornica je ponijela naslov ''[[Tvornica cementa Dalmatia|Dalmatia d.d.]]''. Bila je sedmom tvornicom osnovanom po ''Anonimnom društvu za tvorenje cementa Portland 'Dalmatia' ''.<ref name=kakoJe>[[Mate Božić]]: [https://www.kastela.com/2024/08/19/gdje-je-i-kada-zapoceo-veliki-kastelanski-strajk/ '' Kako je 1926. završio veliki kaštelanski štrajk?'']. Portal Grada Kaštela. 19. kolovoza 2024. Pristupljeno 11. prosinca 2025.</ref> Osnovale su ju židovska tvrtka „Jules Porgès & Cie“ iz Pariza, bavarska tvrtka „Otto Steinbeis & Consorten“ iz Brannenburga te udruženi kapital bečke filijale Ugarskog bankovnog društva iz Pešte. Tvornica je u sklopu naselja imala terene za teniski i nogometni klub Titan.<ref>HRT Radio Split: [https://radio.hrt.hr/radio-split/kultura/otvorenje-izlozbe-tvornica-cementa-dalmatia-u-kastel-sucurcu-12479250 ''Otvorenje izložbe Tvornica cementa „Dalmatia" u Kaštel Sućurcu '']. Hrvatski radio - Radio Split. 17. prosinca 2025. Pristupljeno 26. prosinca 2025.</ref> | ||
* [[Elemer Vajda]] u [[Čakovec|Čakovcu]] osnovao vlastito poduzeće za plasman peradi, jaja i divljači. Iz te je tvrtke poslije izrasla mesna industrija [[Vajda (tvrtka)|Vajda]]<ref>[https://mmc.hr/izlozbe/i20190517.html ''Priča o uspjehu: Vizija Elemera Vajde koja živi više od stotinu godina'']. Muzej Međimurja Čakovec. 17. svibnja 2019. Pristupljeno 26. prosinca 2025.</ref>. | * [[Elemer Vajda]] u [[Čakovec|Čakovcu]] osnovao vlastito poduzeće za plasman peradi, jaja i divljači. Iz te je tvrtke poslije izrasla mesna industrija [[Vajda (tvrtka)|Vajda]]<ref>[https://mmc.hr/izlozbe/i20190517.html ''Priča o uspjehu: Vizija Elemera Vajde koja živi više od stotinu godina'']. Muzej Međimurja Čakovec. 17. svibnja 2019. Pristupljeno 26. prosinca 2025.</ref>. | ||
* Braća Graner ([[Hinko Graner|Hinko]], [[Mavro Graner|Mavro]] i Makso) osnovali ciglanu u [[Belica|Belici]].<ref>[https://mmc.hr/izlozbe/i20190517.html ''Priča o uspjehu: Vizija Elemera Vajde koja živi više od stotinu godina'']. Muzej Međimurja Čakovec. 17. svibnja 2019. Pristupljeno 26. prosinca 2025.</ref> | * Braća Graner ([[Hinko Graner|Hinko]], [[Mavro Graner|Mavro]] i Makso) osnovali ciglanu u [[Belica|Belici]].<ref>[https://mmc.hr/izlozbe/i20190517.html ''Priča o uspjehu: Vizija Elemera Vajde koja živi više od stotinu godina'']. Muzej Međimurja Čakovec. 17. svibnja 2019. Pristupljeno 26. prosinca 2025.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 29. prosinac 2025. u 22:58
Gospodarstvo u 1912. godini.
Hrvatska i u Hrvata
Događaji
Osnivanja i gašenja
Osnivanja poduzeća, projekata, ustanova, društava, studija, učilišta, znanstvenih skupova, časopisa, manifestacija, gospodarstvene emisije na radiju i televiziji, otvaranje internetskih portala, izgradnja objekata u svezi s gospodarstvom i ekonomskom znanošću ... pojava novih, spajanje i gašenje poduzeća, pojava i gašenje ekonomskih struja i sl.
- Otvorena tvornica cementa u Kaštel Sućurcu kod Solina, a pokraj tvornice zgrade za stručnjake i tvorničko naselje. Tvornica je imala vlastitu operativnu obalu izgrađenu na terenu nastalom nasipanjem mora.[1] Tvornica je ponijela naslov Dalmatia d.d.. Bila je sedmom tvornicom osnovanom po Anonimnom društvu za tvorenje cementa Portland 'Dalmatia' .[2] Osnovale su ju židovska tvrtka „Jules Porgès & Cie“ iz Pariza, bavarska tvrtka „Otto Steinbeis & Consorten“ iz Brannenburga te udruženi kapital bečke filijale Ugarskog bankovnog društva iz Pešte. Tvornica je u sklopu naselja imala terene za teniski i nogometni klub Titan.[3]
- Elemer Vajda u Čakovcu osnovao vlastito poduzeće za plasman peradi, jaja i divljači. Iz te je tvrtke poslije izrasla mesna industrija Vajda[4].
- Braća Graner (Hinko, Mavro i Makso) osnovali ciglanu u Belici.[5]
- 25. srpnja: Hrvatsko-slavonska zemaljska centralna štedionica na dionice se fuzionirala s Hrvatsko-slavonskom zemaljskom hipotekarnom bankom. Polozi štediša su na 24. veljače 1912. prešli na Hrvatsku sveopću kreditnu banku.[6]
Rođenja
Rođenja poznatih osoba u svezi s gospodarstvom.
Smrti
Smrti poznatih osoba u svezi s gospodarstvom.
Nagrade i priznanja
Uvođenje i dodjele gospodarstvenih nagrada i priznanja, u gospodarstvu i ekonomskoj znanosti.
Svijet
Osnivanja i gašenja
Osnivanja poduzeća, projekata, ustanova, društava, studija, učilišta, znanstvenih skupova, časopisa, manifestacija, gospodarstvene emisije na radiju i televiziji, otvaranje internetskih portala, izgradnja objekata u svezi s gospodarstvom i ekonomskom znanošću ... pojava novih, spajanje i gašenje poduzeća, pojava i gašenje ekonomskih struja i sl.
Rođenja
Rođenja poznatih osoba u svezi s gospodarstvom.
Smrti
Smrti poznatih osoba u svezi s gospodarstvom.
Nagrade i priznanja
Uvođenje i dodjele gospodarstvenih nagrada i priznanja, u gospodarstvu i ekonomskoj znanosti.
Izvori
- ↑ Diana Magdić: Cementna industrija je gušila i razvijala Dalmaciju . Pogledaj.to. 4 veljače 2015. Arhivirano 10. prosinca 2025. Pristupljeno 10. prosinca 2025.
- ↑ Mate Božić: Kako je 1926. završio veliki kaštelanski štrajk?. Portal Grada Kaštela. 19. kolovoza 2024. Pristupljeno 11. prosinca 2025.
- ↑ HRT Radio Split: Otvorenje izložbe Tvornica cementa „Dalmatia" u Kaštel Sućurcu . Hrvatski radio - Radio Split. 17. prosinca 2025. Pristupljeno 26. prosinca 2025.
- ↑ Priča o uspjehu: Vizija Elemera Vajde koja živi više od stotinu godina. Muzej Međimurja Čakovec. 17. svibnja 2019. Pristupljeno 26. prosinca 2025.
- ↑ Priča o uspjehu: Vizija Elemera Vajde koja živi više od stotinu godina. Muzej Međimurja Čakovec. 17. svibnja 2019. Pristupljeno 26. prosinca 2025.
- ↑ Hrvatska sveopća kreditna banka d.d.. ARHiNET. Pristupljeno 26. prosinca 2025.
| ||||||||