Toggle menu
244 tis.
103
18
639,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Roko Markovina: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Roko Markovina'''(Čapljina, 1945.), bh. hrvatski brodograđevni stručnjak, sveučilišni profesor, športaš, klapski pjevač, društveno politički radnik. <ref name=histHR>[https://historiografija.hr/?p=27409 ''Roko Markovina, “MOSTAR_ Kronika destrukcije (1990.-1992.) Dolazi rat”'']. Historiografija.hr. 15. rujna 2021. Pristupljeno 4. prosinca 2025.{{napraviti}}</ref> == Životopis == Rodio se je u Čapljini. Otac Stanko je bio...«.
 
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 2: Redak 2:


== Životopis ==
== Životopis ==
Rodio se je u Čapljini. Otac Stanko je bio znanstvenik [[Duhanski institut (Mostar)|Duhanskog instituta]] u Mostaru, a mati Dušanka r. Bukvić domaćica. U Mostaru je išao u osnovnu i srednju školu. U Zagrebu je studirao brodogradnju na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Zaposlio se je u splitskom brodogradilištu u kojem je radio od 1970. do 1975., nakon čega je prešao u zrakoplovnu industriju Soko u Mostaru. 1976. je magistrirao na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Doktorirao je na Strojarskom fakultetu u Mostaru 1991. godine. 1992. je prestao raditi u Sokolu a 1993. radi u korčulanskom brodogradilištu [[Inkobrod]]u do 1998. nakon čega je na splitskom [[FESB]]-u redovni profesor u trajnom zvanju sve do  umirovljenja. Mostarskom sveučilištu Džemal Bijedić odnosno njegovom strojarskom fakultetu bio je vanjskim suradnikom. Više je puta vodio Katedru za brodogradnju na splitskom FESB-u. U Splitu je bio gostujući profesor na Studiju morskog ribarstva i Pomorskom fakultetu. U Bariju je bio gostujućim profesorom na Politechnica di Bari” Sveučilišta u Bariju. Bio je na stručnim i znanstvenim specijalizacijama iz suvremenih tehnologija u British Aerospace Industry (Engleska), te Aerospatiale i Institutu CETIM – Senlis (Francuska).  <ref name=histHR/>
Rodio se je u Čapljini. Otac Stanko je bio znanstvenik [[Duhanski institut (Mostar)|Duhanskog instituta]] u Mostaru, a mati Dušanka r. Bukvić domaćica. U Mostaru je išao u osnovnu i srednju školu. U Zagrebu je studirao brodogradnju na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Zaposlio se je u splitskom [[Brodosplit|brodogradilištu]] u kojem je radio od 1970. do 1975., nakon čega je prešao u zrakoplovnu industriju [[Soko]] u Mostaru. 1976. je magistrirao na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Doktorirao je na Strojarskom fakultetu u Mostaru 1991. godine. 1992. je prestao raditi u Sokolu a 1993. radi u korčulanskom brodogradilištu [[Inkobrod]]u do 1998. nakon čega je na splitskom [[FESB]]-u redovni profesor u trajnom zvanju sve do  umirovljenja. Mostarskom sveučilištu Džemal Bijedić odnosno njegovom strojarskom fakultetu bio je vanjskim suradnikom. Više je puta vodio Katedru za brodogradnju na splitskom FESB-u. U Splitu je bio gostujući profesor na Studiju morskog ribarstva i Pomorskom fakultetu. U Bariju je bio gostujućim profesorom na Politechnica di Bari” Sveučilišta u Bariju. Bio je na stručnim i znanstvenim specijalizacijama iz suvremenih tehnologija u British Aerospace Industry (Engleska), te Aerospatiale i Institutu CETIM – Senlis (Francuska).  <ref name=histHR/>


== Djela ==
== Djela ==

Posljednja izmjena od 4. prosinac 2025. u 03:16

Roko Markovina(Čapljina, 1945.), bh. hrvatski brodograđevni stručnjak, sveučilišni profesor, športaš, klapski pjevač, društveno politički radnik. [1]

Životopis

Rodio se je u Čapljini. Otac Stanko je bio znanstvenik Duhanskog instituta u Mostaru, a mati Dušanka r. Bukvić domaćica. U Mostaru je išao u osnovnu i srednju školu. U Zagrebu je studirao brodogradnju na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Zaposlio se je u splitskom brodogradilištu u kojem je radio od 1970. do 1975., nakon čega je prešao u zrakoplovnu industriju Soko u Mostaru. 1976. je magistrirao na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Doktorirao je na Strojarskom fakultetu u Mostaru 1991. godine. 1992. je prestao raditi u Sokolu a 1993. radi u korčulanskom brodogradilištu Inkobrodu do 1998. nakon čega je na splitskom FESB-u redovni profesor u trajnom zvanju sve do umirovljenja. Mostarskom sveučilištu Džemal Bijedić odnosno njegovom strojarskom fakultetu bio je vanjskim suradnikom. Više je puta vodio Katedru za brodogradnju na splitskom FESB-u. U Splitu je bio gostujući profesor na Studiju morskog ribarstva i Pomorskom fakultetu. U Bariju je bio gostujućim profesorom na Politechnica di Bari” Sveučilišta u Bariju. Bio je na stručnim i znanstvenim specijalizacijama iz suvremenih tehnologija u British Aerospace Industry (Engleska), te Aerospatiale i Institutu CETIM – Senlis (Francuska). [1]

Djela

Objavio više od 50 znanstvenih i stručnih radova, koji su izašli u poznatim znanstvenim časopisima i bili predstavljeni na simpozijima. Objavio je knjigu MOSTAR: Kronika destrukcije (1990.-1992.) Dolazi rat.[2]

Suautor je patenta vrlo brzog broda, posebne forme Glisirajuće krilo sa Farukom Dizdarevićem. [1]

Šport

Aktivan u športu kao športaš i dužnosnik. Igrao je za Velež, zagrebačko Trnje i RNK Split. Suosnivač teniskog kluba Mostar i vaterpolo kluba Veleža. Predsjedavao je Savezom organizacija za fizičku kulturu (SOFK-Mostar). [1]

Glazba i ostale umjetnosti

Bio je bas u klapi Soko – Mostar, te član Mješovitih zborova Moreška sa Korčule, Mirta iz Splita i Sv. Roko iz Lumbarde. Svirao je gitaru. [1]

Slikarstvo

Slikao je u slobodno vrijeme, a slike je izlagao samostalno i na skupnim izložbama. [1]

Nagrade i priznanja

Nagrade i priznanja: [1]

  • Plaketa ACTIM (Pariz – Francuska)
  • Plaketa V.I. Soko (Mostar)
  • Majska nagrada grada Mostara (1983.)
  • Plaketa i Zlatna plaketa Hrvatske udruge proizvodnog strojarstva – Zagreb (2000. i 2003.)
  • Nagrada za životno djelo Općine Lumbarda (2009.)
  • Nagrada Mimar mira Centra za mir i multietničku suradnju grada Mostara (2015.)

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Roko Markovina, “MOSTAR_ Kronika destrukcije (1990.-1992.) Dolazi rat”. Historiografija.hr. 15. rujna 2021. Pristupljeno 4. prosinca 2025. x
  2. MOSTAR – DOLAZI RAT.htm. Historiografija.ba. Pristupljeno 4. prosinca 2025.