Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Raštegorsko-goranačka visoravan''' je visoravan u zapadnoj Hercegovini. U najdužim pravcima pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok u dužini od 15 km, a najšira je u pravcu jugozapad-sjeveroistok gdje doseže do 8 km. Na sjeverozapadu je planina Čabulja, sa sjevera graniči s nižom krškom visoravni Vrdima, na sjeveroistoku, istoku i jugoistoku su obronci koji se spuštaju ka rijeci Neretvi, na j...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Nisu prikazane 4 međuinačice | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Raštegorsko-goranačka visoravan''' je [[visoravan]] u zapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]]. | '''Raštegorsko-goranačka visoravan''' je [[visoravan]] u zapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]]. | ||
U najdužim pravcima pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok u dužini od 15 km, a najšira je u pravcu jugozapad-sjeveroistok gdje doseže do 8 km. Na sjeverozapadu je planina [[Čabulja]], sa sjevera graniči s nižom krškom visoravni [[Vrdi]]ma, na sjeveroistoku, istoku i jugoistoku su obronci koji se spuštaju ka rijeci [[Neretva|Neretvi]], na jugu se spušta u [[Mostarska kotlina|Mostarsku kotlinu]], a na zapadu | U najdužim pravcima pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok u dužini od 15 km, a najšira je u pravcu jugozapad-sjeveroistok gdje doseže do 8 km. Na sjeverozapadu je planina [[Čabulja]], sa sjevera graniči s nižom krškom visoravni [[Vrdi (visoravan)|Vrdi]]ma, na sjeveroistoku, istoku i jugoistoku su obronci koji se spuštaju ka rijeci [[Neretva|Neretvi]], na jugu se spušta u [[Mostarska kotlina|Mostarsku kotlinu]], a na zapadu su prijevojno područje Sovića, Goranačko polje te brdski greben [[Jastrebinka]]. U širem se smislu dijelom istočnog i jugoistočnog [[podgorje|podgorja]] planine Čabulje. Visoravan nema stalnih izvora vode te je ljeti sušna.<ref name=rgv>[https://www.dinarskogorje.com/rascarontegorsko-gorana269ka-visoravan.html '' Raštegorsko-goranačka visoravan'']. Dinarsko gorje. Pristupljeno 3. prosinca 2025.<br>CC-BY-NC. "''Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. ''"</ref> | ||
S područja Goranaca odnosno Goranačke visoravni bilo je veliko iseljavanje stanovništva [[1694.]] godine. Odselili su se na područje Imotske krajine, Cetinske krajine, pa sve do Ravnih Kotara. <ref name=rgv/><ref>fra Marko Jurič i Dragan Vidović: ''Župa Goranci kod Mostara'', poglavlje Četiri stoljeća turske (osmanlijske) vladavine na ovim prostorima. Hrvatski leksikografski institut BiH Mostar/Hrvatsko kulturno društvo Napredak Imotski/ Solvej d.o.o. Mostar. 2009.</ref> | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
[[Kategorija:Visoravni]] | [[Kategorija:Visoravni u Bosni i Hercegovini]] | ||
[[Kategorija: | [[Kategorija:Mostar]] | ||
Posljednja izmjena od 3. prosinac 2025. u 23:47
Raštegorsko-goranačka visoravan je visoravan u zapadnoj Hercegovini.
U najdužim pravcima pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok u dužini od 15 km, a najšira je u pravcu jugozapad-sjeveroistok gdje doseže do 8 km. Na sjeverozapadu je planina Čabulja, sa sjevera graniči s nižom krškom visoravni Vrdima, na sjeveroistoku, istoku i jugoistoku su obronci koji se spuštaju ka rijeci Neretvi, na jugu se spušta u Mostarsku kotlinu, a na zapadu su prijevojno područje Sovića, Goranačko polje te brdski greben Jastrebinka. U širem se smislu dijelom istočnog i jugoistočnog podgorja planine Čabulje. Visoravan nema stalnih izvora vode te je ljeti sušna.[1]
S područja Goranaca odnosno Goranačke visoravni bilo je veliko iseljavanje stanovništva 1694. godine. Odselili su se na područje Imotske krajine, Cetinske krajine, pa sve do Ravnih Kotara. [1][2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Raštegorsko-goranačka visoravan. Dinarsko gorje. Pristupljeno 3. prosinca 2025.
CC-BY-NC. "Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. " - ↑ fra Marko Jurič i Dragan Vidović: Župa Goranci kod Mostara, poglavlje Četiri stoljeća turske (osmanlijske) vladavine na ovim prostorima. Hrvatski leksikografski institut BiH Mostar/Hrvatsko kulturno društvo Napredak Imotski/ Solvej d.o.o. Mostar. 2009.