More actions
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Tradicijske barke Kvarnera''', odnosno umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera je nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.<ref>[https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/dva-nova-nematerijalna-kulturna-dobra-upisana-u-registar-kulturnih-dobara-republike-hrvatske/22541 ''Dva nova nematerijalna kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske '']. Ministarstvo kulture i medija RH. 25. srpnja 2022. Pristupl...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Tradicijske barke Kvarnera''' | '''Tradicijske barke Kvarnera''' su hrvatski tradicijski [[brod]]ovi s područja [[Kvarner]]a.<ref>[https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/dva-nova-nematerijalna-kulturna-dobra-upisana-u-registar-kulturnih-dobara-republike-hrvatske/22541 ''Dva nova nematerijalna kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske '']. Ministarstvo kulture i medija RH. 25. srpnja 2022. Pristupljeno 12. lipnja 2025.</ref> Umijeće gradnje i plovidbe je [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićeno nematerijalno kulturno dobro]] Republike Hrvatske.<ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-7587 Registar kulturnih dobara RH]</ref> | ||
== Opis dobra == | |||
Doba nastanka kontinuirane prakse umijeća datirano je u razdoblje 19. i 20. st.<ref name="registar kult.dobara RH"/> kad je poprimila specifične oblike. Umijeće gradnje predstavlja spoj nekoliko tradicijskih pomorskih obrta, vještina i znanja u svezi s vještinama [[drvena brodogradnja|drvne brodogradnje]],<ref name=nematHRRI/> uz ostale izradu [[jedro|jedara]], [[koloturnik]]a, [[veslo|vesala]] i [[uže|užadi]].<ref name="registar kult.dobara RH"/> Pod umijećem plovidbe misli se na vještinu upravljanja [[barka|barkom]]<ref name=nematHRRI/> odnosno pokretanja barke uz pomoć snage vjetra, vesla ili motora<ref name="registar kult.dobara RH"/> i upravljanja barkom, kao i poznavanje zemljopisa mora i vjetrova. <ref name=nematHRRI/> Zbog toga se gradnju i plovidbu na području Kvarnera zajednica doživljava kao jedinstveno umijeće.<ref name="registar kult.dobara RH"/> Kvarnerska brodogradnja ima male, ali bitne razlike koje su prepoznate kao dio lokalnog identiteta, a važnosti za lokalno stanovništvo šireg kvarnerskog područja svjedoči činjenica da je ta mala drvena brodogradnja opstala tijekom stoljećâ.<ref name=nematHRRI>Tatjana Sandalj: [https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/kultura/nematerijalno-kulturno-dobro-umijece-gradnje-i-plovidbe-tradicijskim-barkama-kvarnera-8703237 '' Nematerijalno kulturno dobro: Umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera'']. Hrvatski radio Rijeka. 25. srpnja 2022. Pristupljeno 17. studenoga 2025.</ref> | |||
Nositelji baštine su brodograditelji ("kalafati"), korisnici brodica te zajednica koja tradicijsku brodogradnju na Kvarneru prepoznaje kao dio svog identiteta.<ref name=nematHRRI/> | |||
== Zaštita == | |||
Da bi ovo ušlo u kulturna dobra, [[Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka]] i koordinacija udruga ''Tradicijska jedra Kvarnera i Istre'' su predali u okviru međunarodnog projekta "Mala barka 2" zahtjev za upisom u Registar kulturnih dobara RH. | |||
Pod oznakom Z-7587 umijeće je zavedeno kao [[nematerijalna kulturna baština]], pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "znanje i vještine".<ref name="registar kult.dobara RH"/> Nositelji ovog dobra u Registru su Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i koordinacija udruga Tradicijska jedra Kvarnera i Istre.<ref name=nematHRRI/> | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
| Redak 5: | Redak 15: | ||
[[Kategorija:Hrvatski proizvodi]] | [[Kategorija:Hrvatski proizvodi]] | ||
[[Kategorija: | [[Kategorija:Kvarner]] | ||
[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]] | [[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]] | ||
Posljednja izmjena od 17. studeni 2025. u 07:00
Tradicijske barke Kvarnera su hrvatski tradicijski brodovi s područja Kvarnera.[1] Umijeće gradnje i plovidbe je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.[2]
Opis dobra
Doba nastanka kontinuirane prakse umijeća datirano je u razdoblje 19. i 20. st.[2] kad je poprimila specifične oblike. Umijeće gradnje predstavlja spoj nekoliko tradicijskih pomorskih obrta, vještina i znanja u svezi s vještinama drvne brodogradnje,[3] uz ostale izradu jedara, koloturnika, vesala i užadi.[2] Pod umijećem plovidbe misli se na vještinu upravljanja barkom[3] odnosno pokretanja barke uz pomoć snage vjetra, vesla ili motora[2] i upravljanja barkom, kao i poznavanje zemljopisa mora i vjetrova. [3] Zbog toga se gradnju i plovidbu na području Kvarnera zajednica doživljava kao jedinstveno umijeće.[2] Kvarnerska brodogradnja ima male, ali bitne razlike koje su prepoznate kao dio lokalnog identiteta, a važnosti za lokalno stanovništvo šireg kvarnerskog područja svjedoči činjenica da je ta mala drvena brodogradnja opstala tijekom stoljećâ.[3]
Nositelji baštine su brodograditelji ("kalafati"), korisnici brodica te zajednica koja tradicijsku brodogradnju na Kvarneru prepoznaje kao dio svog identiteta.[3]
Zaštita
Da bi ovo ušlo u kulturna dobra, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i koordinacija udruga Tradicijska jedra Kvarnera i Istre su predali u okviru međunarodnog projekta "Mala barka 2" zahtjev za upisom u Registar kulturnih dobara RH.
Pod oznakom Z-7587 umijeće je zavedeno kao nematerijalna kulturna baština, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "znanje i vještine".[2] Nositelji ovog dobra u Registru su Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i koordinacija udruga Tradicijska jedra Kvarnera i Istre.[3]
Izvori
- ↑ Dva nova nematerijalna kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske . Ministarstvo kulture i medija RH. 25. srpnja 2022. Pristupljeno 12. lipnja 2025.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Registar kulturnih dobara RH
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Tatjana Sandalj: Nematerijalno kulturno dobro: Umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera. Hrvatski radio Rijeka. 25. srpnja 2022. Pristupljeno 17. studenoga 2025.