Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Civilizacija: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Civilizacija'''-->[[Datoteka:Manhattan panorama under clouds.jpg|mini|Panorama [[New York]]a. [[Grad]]ovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije.]]
[[Datoteka:Manhattan panorama under clouds.jpg|mini|Panorama [[New York]]a. [[Grad]]ovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije.]]
'''Civilizacija''' (latinski) ili '''uljudba''' je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;  
'''Civilizacija''' (latinski) ili '''uljudba''' je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;  
* također: razdoblje ljudskog društva koje slijedi nakon njegovih primitivnih faza;  
* također: razdoblje ljudskog društva koje slijedi nakon njegovih primitivnih faza;  

Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 20:04

Panorama New Yorka. Gradovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije.

Civilizacija (latinski) ili uljudba je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;

  • također: razdoblje ljudskog društva koje slijedi nakon njegovih primitivnih faza;
  • također: skup materijalnih i duhovnih stečevina određenog društva.

Nastanak pojma

Pojam su uveli francuski prosvjetitelji u 18. st., kao antitezu neprosvijećenog doba feudalizma; u prvotnom se značenju pojam vezuje uz znanost i napredak. Korijen riječi obuhvaća grad (lat. civis) ili gradnju. Blisko pojmu civilizacija je i kultura, lat. obrađivanje zemljišta. Početkom 19. st. postaje sinonim za najviši stupanj razvoja materijalne i duhovne kulture, a u 20. st. pod utjecajem sociološko-antropoloških istraživanja počinje se govoriti o posebnim civilizacijama (pretpovijesna, plemenska, antička, helenska, stara meksička civilizacija i dr.).

Hrvatska riječ uljudba pojavljuje se u rječnicima iza 1870. godine (Bogoslav Šulek i Ivan Filipović) kao zamjenbenica za međunarodnu i svesvjetsku riječ civilizacija (koju je skovao Mirabeau 1756. u raspravi L'ami de l'Homme).[1]

Poveznice

Izvori

  1. Tomislav Ladan, Život riječi, Novela Media d.o.o., Zagreb, 2009., ISBN 978-953-305-001-0 589. str.

Vanjske poveznice

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Uljudba
Pogledajte rječničku natuknicu uljudba u Wječniku, slobodnom rječniku.