Nikola Bunić: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bmz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Nikola Bunić''' ([[Dubrovnik]], oko [[1635.]] - [[Silistrija]], [[Bugarska]], [[16. kolovoza]] [[1678.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik, diplomat i državnik, pripadnik [[Dubrovačko plemstvo|dubrovačke plemićke obitelji]] [[Bunić (plemstvo)|Bunić]]. | |||
Godine 1658. stupa u državnu službu u kojoj obnaša najviše dužnosti. Kao [[diplomacija|diplomatski predstavnik]] [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] boravio je u misijama u [[Carigrad]]u. U državnim službama bio je na najvišim položajima (knez, konzul civilnih poslova, član Odbora dvanaestorice, diplomatski predstavnik Republike u Carigradu i dr.).<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/14019/ proleksis.lzmk.hr], "Bunić, Nikola"</ref> | Godine 1658. stupa u državnu službu u kojoj obnaša najviše dužnosti. Kao [[diplomacija|diplomatski predstavnik]] [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] boravio je u misijama u [[Carigrad]]u. U državnim službama bio je na najvišim položajima (knez, konzul civilnih poslova, član Odbora dvanaestorice, diplomatski predstavnik Republike u Carigradu i dr.).<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/14019/ proleksis.lzmk.hr], "Bunić, Nikola"</ref> | ||
Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 09:38
Nikola Bunić (Dubrovnik, oko 1635. - Silistrija, Bugarska, 16. kolovoza 1678.), hrvatski pjesnik, diplomat i državnik, pripadnik dubrovačke plemićke obitelji Bunić.
Godine 1658. stupa u državnu službu u kojoj obnaša najviše dužnosti. Kao diplomatski predstavnik Dubrovačke Republike boravio je u misijama u Carigradu. U državnim službama bio je na najvišim položajima (knez, konzul civilnih poslova, član Odbora dvanaestorice, diplomatski predstavnik Republike u Carigradu i dr.).<ref>proleksis.lzmk.hr, "Bunić, Nikola"</ref>
Autor je pravnog priručnika tiskanog 1784., opisa dubrovačkog teritorija, spjeva o obnovi grada nakon potresa i drugih djela na latinskom jeziku. U trijemu današnje upravne zgrade Grada Dubrovnika podignuta mu je spomen-ploča. Dubrovačka Republika je u svojoj povijesti svojim velikanima podigla tek jedno spomen-poprsje, Mihu Pracatu. Tri spomen-ploče podignute su Nikoli Buniću, Ruđeru Boškoviću i Trajanu Laliću.