Razlika između inačica stranice »Prigorje«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
Oznaka: poveznice na razdvojbe
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Prigorje'''-->{{dz}}
{{dz}}
[[Datoteka:Proljeće, 1978.jpg|mini|lijevo|240px|[[Anica Vranković]]: '''Proljeće u [[Prigorje|Prigorju]]''', 1978.]]
[[Datoteka:Proljeće, 1978.jpg|mini|lijevo|240px|[[Anica Vranković]]: '''Proljeće u [[Prigorje|Prigorju]]''', 1978.]]



Trenutačna izmjena od 23:59, 11. travnja 2022.

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Prigorje. Za druga značenja pogledajte Prigorje (razdvojba).
Datoteka:Zagorje Prigorje.png
svjetlozelenom bojom je označeno Prigorje

Prigorje je područje Hrvatske koje se proteže najvećim dijelom oko glavnog grada Zagreba. Točnije, to je područje koje se proteže od Jastrebarskog, preko Samoborskog Prigorja, uz južne obronke Medvednice do rijeke Save. Na istoku s Moslavinom, na zapadu je rubno naselje Harmica, a na sjeveroistoku Sveti Ivan Zelina, odnosno neznatno sjeverno od Zeline završava Kalničkim prigorjem, koje je sastavni dio Prigorja. Na jugu je granica rijeka Sava.

Još u vrijeme srednjeg vijeka Zagreb se smatrao dijelom Prigorja, jer prirodno njemu i pripada, no danas se samo njegovi rubni sjeverni, istočni i zapadni dijelovi svrstavaju u to područje.

Do prije četrdesetak godina središte Prigorja je bila Kašina, dok je to danas Sveti Ivan Zelina. U tzv. zagrebačko prigorje ulaze Podsused, Vrapče, Šestine, Gračani, Remete, Markuševec, Čučerje dok sesvetsko Prigorje čine Sesvete i ostala naselja zagrebačke četvrti Sesvete (više od četrdeset naselja), uključujući Prozorje, Martin Breg i Hrebinec s dugoselskog područja. Sa zapadne strane, Prigorje se većim dijelom prostire okolicom grada Zaprešića.

Na sjeveroistoku je Kalničko prigorje.

Na ovom duborezu u drvetu prikazan je tipičan prizor iz Šestina, poznat pod imenom Šestinčani.

Vanjske poveznice

Prigorje Info

Prigorske gorice i klieti, katalog izložbe