Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Dobor Grad: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m zamjena teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Dobor Grad'''-->'''Dobor Grad''' je drevni grad u [[Usora|Usori]], u [[Bosna|Bosni]], a nalazi se nekoliko kilometara južno od [[Modriča|Modriče]], s lijeve strane rijeke Bosne, na brdu Vučjaku.  
Dobor Grad''' je drevni grad u [[Usora|Usori]], u [[Bosna|Bosni]], a nalazi se nekoliko kilometara južno od [[Modriča|Modriče]], s lijeve strane rijeke Bosne, na brdu Vučjaku.  


==Povijest==
==Povijest==

Posljednja izmjena od 16. ožujak 2022. u 11:27

Dobor Grad je drevni grad u Usori, u Bosni, a nalazi se nekoliko kilometara južno od Modriče, s lijeve strane rijeke Bosne, na brdu Vučjaku.

Povijest

Osnovao ga je hrvatski ban Ivaniš Korvin. Zbog upletenosti bosanskih hrvatskih velikaša u dinastičke ratove u Hrvatsko-Ugarskoj, grad se našao usred tog sukoba kao poprište nekoliko bitaka (1394., 1397.).[1]

Najteže posljedice bile su 1408. godine,[1] zbog sukoba oko ugarsko-hrvatskog prijestolja zapalio ga je ugarski kralj Žigmund Luksemburški. Tada je pobijen cvijet bosanskog plemstva, 170 plemića hrvatske krvi i imena platilo je glavom svoju pobunu protiv budimskog dvora. U Bosni je tada vladao Stjepan Dabiša.

U srednjem vijeku, Dobor Grad je bio izrazito važan za sjeverni dio Usore, pa kasnije i za Jajačku i Srebreničku banovinu. Omogućavala je strateški položaj nad dolinom Bosne i povezivanje srednje Bosne prema Savi. Tada dobiva svoj prepoznatljiv oblik s visokom kamenom kulom i manjima na uglovima bedema od 18 metara.

U jeku turskih prodora, 1449. godine, u Dobor Gradu održava se vijeće bosanskog kralja Stjepana Tomaša s mačvanskim banom Ivanom od Korođa kako bi dogovorili zajednički otpor janjičarskim četama. 13. lipnja 1457. godine, kralj Stjepan Tomaš se tu sastao i s izaslanicima rimskog pape i Mletaka u nadi da će i srednja Europa pomoći obrani Bosne. Od 1470. god. Dobor Grad je u vlasništvu plemićkog roda Berislavića, sve do početka 16. stoljeća.[1]

Srebrenička banovina pala je u turske ruke 1512. godine i od tada je snažna turska vojska redovito opsjedala Dobor Grad s istoka. Već 1536. godine pao je pod tursku upravu, a time i cijela bosanska Posavina. Nakon osvajanja Turci su obnovili tvrđavu i tu zasnovali važnu vojnu postaju koja je nadzirala putove dolinom rijeke Bosne.

Turci su u Doboru imali posadu sve do 1716.[1], kad je tvrđavu uništila i zauzela austrijska vojska. Nakon toga se vojska nije više vratila i utvrda gubi svoj značaj. Skoro tri stoljeća, ova utvrda stoji napuštena i od nje je ostala samo moćna kula koja dočeka kakvog slučajnog prolaznika.

Poveznice

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 221, 254