Razlika između inačica stranice »Bijela roda«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bijela roda'''-->{{Taksokvir
{{Taksokvir
| boja = pink
| boja = pink
| naziv = Bijela roda| status =  
| naziv = Bijela roda| status =  
Redak 28: Redak 28:
== Rasprostranjenost u Hrvatskoj ==
== Rasprostranjenost u Hrvatskoj ==
[[Datoteka:Cigoc3.jpg|230px|minijatura|lijevo|Gnijezdo roda u [[Čigoč]]u.]]
[[Datoteka:Cigoc3.jpg|230px|minijatura|lijevo|Gnijezdo roda u [[Čigoč]]u.]]
[[File:Cigogne blanche MHNT.jpg|thumb|Jaje bijele rode]]
[[Datoteka:Cigogne blanche MHNT.jpg|thumb|Jaje bijele rode]]


'''Bijele rode''' su rasprostranjene u Panonskoj nizini i sjevernim kontinentalnim dijelovima [[Hrvatska|Hrvatske]] koji su  omeđeni rijekama Murom i Dravom na sjeveru, [[Dunav]]om na istoku i Kupom, Unom i Savom na jugu, iako nekoliko parova gnijezdi i južnije od te linije sve do [[Plaški|Plaškog]]. Gnijezdi se u selima i gradovima koji su okruženi odgovarajućim vlažnim staništima i ekstenzivno obrađenim poljoprivrednim zemljištem. Najgušća gnijezdeća populacija nalazi se u [[Park prirode Lonjsko polje|Parku prirode Lonjsko polje]] ([[Čigoč]]) uz poplavne nizine rijeke Save, Dunava ([[Borovo]]) i Ilove ([[Marino Selo]]). Brojnost gnijezdeće populacija bijele rode u 2011. godini u Hrvatskoj procjenjuje se na 1100 – 1300 parova. Najpoznatije hrvatske rode su [[Klepetan i Malena]].
'''Bijele rode''' su rasprostranjene u Panonskoj nizini i sjevernim kontinentalnim dijelovima [[Hrvatska|Hrvatske]] koji su  omeđeni rijekama Murom i Dravom na sjeveru, [[Dunav]]om na istoku i Kupom, Unom i Savom na jugu, iako nekoliko parova gnijezdi i južnije od te linije sve do [[Plaški|Plaškog]]. Gnijezdi se u selima i gradovima koji su okruženi odgovarajućim vlažnim staništima i ekstenzivno obrađenim poljoprivrednim zemljištem. Najgušća gnijezdeća populacija nalazi se u [[Park prirode Lonjsko polje|Parku prirode Lonjsko polje]] ([[Čigoč]]) uz poplavne nizine rijeke Save, Dunava ([[Borovo]]) i Ilove ([[Marino Selo]]). Brojnost gnijezdeće populacija bijele rode u 2011. godini u Hrvatskoj procjenjuje se na 1100 – 1300 parova. Najpoznatije hrvatske rode su [[Klepetan i Malena]].

Trenutačna izmjena od 07:37, 15. travnja 2022.

Bijela roda
Bijela roda Ciconia ciconia
Bijela roda Ciconia ciconia
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Ciconiiformes
Porodica: Ciconiidae
Rod: Ciconia
Vrsta: C. ciconia
Dvojno ime
Ciconia ciconia
Linnaeus, 1758.
Raspon
Rasprostranjenost i migracija bijelih roda
Rasprostranjenost i migracija bijelih roda

Bijela roda (lat. Ciconia ciconia) je ptica iz porodice roda (Ciconiidae) koja ima dug i crven kljun. Dugačak vrat i duge, crvene i tanke noge. Perje joj je bijele boje, a na krilima se nalazi nešto duže i crnije perja. Ženka i mužjak ne razlikuju se s obojenošću. Staništa su joj područja uz močvare, poplavne livade i vlažne šume. Let joj je spor. Glasa se klepetanjem. Hrani se različitim malim životinjama, kao što su kukci, svime onim što može uloviti. U travnju ili svibnju savija veliko gnijezdo, u krošnji stabla ili na krovovima kuća. Najčešće ima pet jaja. Oba roditelja sjede na jajima i brinu se o mladima. Živi u srednjoj i istočnoj Europi. Bijela roda je strogo zaštićena kao i crna roda. Selica je.

Raširenost roda

U svijetu

Bijela roda je široko rasprostranjena diljem palearktičkog pojasa, od Atlantske obale na zapadu do europskih dijelova Rusije na istoku. Manji dio populacije gnijezdi u centralnoj Aziji. Europska populacija je podijeljena na zapadnu i istočnu preletnu populaciju koje migriraju preko Gibraltara i Bospora[1]. Ukupna svjetska populacija procijenjena je najmanje između 166.424 – 168.934 gnijezdeća para, od čega je u Europi 160.000 gnijezdećih parova (96% od ukupne gnijezdeće populacije)[2].

Rasprostranjenost u Hrvatskoj

Gnijezdo roda u Čigoču.
Jaje bijele rode

Bijele rode su rasprostranjene u Panonskoj nizini i sjevernim kontinentalnim dijelovima Hrvatske koji su  omeđeni rijekama Murom i Dravom na sjeveru, Dunavom na istoku i Kupom, Unom i Savom na jugu, iako nekoliko parova gnijezdi i južnije od te linije sve do Plaškog. Gnijezdi se u selima i gradovima koji su okruženi odgovarajućim vlažnim staništima i ekstenzivno obrađenim poljoprivrednim zemljištem. Najgušća gnijezdeća populacija nalazi se u Parku prirode Lonjsko polje (Čigoč) uz poplavne nizine rijeke Save, Dunava (Borovo) i Ilove (Marino Selo). Brojnost gnijezdeće populacija bijele rode u 2011. godini u Hrvatskoj procjenjuje se na 1100 – 1300 parova. Najpoznatije hrvatske rode su Klepetan i Malena.

Izvori

3. http://www.springalive.net/ba-bs/springalive/roda

Vanjske poveznice

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Bijela roda
Wikispecies-logo.svgWikivrste imaju podatke o: Bijeloj rodi