Sunčeva termoelektrana Solnova: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '{{spa oznaka}}' u '{{špa oznaka}}' |
m Zamjena teksta - '<!--'''Su(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Foto aére de solnovas y torre junio 2010.jpg|mini|300px|<center> Solnova 1, 3 i 4 </center>]] | |||
'''Sunčeva termoelektrana Solnova''' nalazi se u [[Španjolska|španjolskoj]] pokrajni [[Andaluzija|Andaluziji]] u mjestu [[Sanlúcar la Mayor]]. Postrojenje je dio Solucar kompleksa. Sastoji se od 3 jedinice, Solnova 1,3 i 4, svaka snage 50 MW. U planu je i izgradnja još dvije jednice Solnova 2 i 5, čime bi se kapacitet povećao za još 50MW po jedinici. Ovo je ujedno i najveća elektrana tog tipa u svijetu, a nalazi se u vlasništvu Abengoa Solar, španjolske energetske kompanije specijalzirane upravo za solarnu energiju.<ref name="Power technology">[http://www.power-technology.com/projects/solnova-solar-power-station/ www.power-technology.com – Solnova Solar Power Station, Sanlúcar la Mayor, Seville, Spain], pristupljeno 16. siječnja 2015. {{engl}}</ref><ref name="NREL">[http://www.nrel.gov/csp/solarpaces/project_detail.cfm/projectID=21 NREL (National Renewable Energy Laboratory) – Concentrating Solar Power Projects: Solnova 1], pristupljeno 16. siječnja 2015. {{engl}}</ref> | '''Sunčeva termoelektrana Solnova''' nalazi se u [[Španjolska|španjolskoj]] pokrajni [[Andaluzija|Andaluziji]] u mjestu [[Sanlúcar la Mayor]]. Postrojenje je dio Solucar kompleksa. Sastoji se od 3 jedinice, Solnova 1,3 i 4, svaka snage 50 MW. U planu je i izgradnja još dvije jednice Solnova 2 i 5, čime bi se kapacitet povećao za još 50MW po jedinici. Ovo je ujedno i najveća elektrana tog tipa u svijetu, a nalazi se u vlasništvu Abengoa Solar, španjolske energetske kompanije specijalzirane upravo za solarnu energiju.<ref name="Power technology">[http://www.power-technology.com/projects/solnova-solar-power-station/ www.power-technology.com – Solnova Solar Power Station, Sanlúcar la Mayor, Seville, Spain], pristupljeno 16. siječnja 2015. {{engl}}</ref><ref name="NREL">[http://www.nrel.gov/csp/solarpaces/project_detail.cfm/projectID=21 NREL (National Renewable Energy Laboratory) – Concentrating Solar Power Projects: Solnova 1], pristupljeno 16. siječnja 2015. {{engl}}</ref> | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 12:08
Sunčeva termoelektrana Solnova nalazi se u španjolskoj pokrajni Andaluziji u mjestu Sanlúcar la Mayor. Postrojenje je dio Solucar kompleksa. Sastoji se od 3 jedinice, Solnova 1,3 i 4, svaka snage 50 MW. U planu je i izgradnja još dvije jednice Solnova 2 i 5, čime bi se kapacitet povećao za još 50MW po jedinici. Ovo je ujedno i najveća elektrana tog tipa u svijetu, a nalazi se u vlasništvu Abengoa Solar, španjolske energetske kompanije specijalzirane upravo za solarnu energiju.[1][2]
O projektu
Gradnja elektrane započela je u 2007., a 2010. tri jedinice postrojenja počele su sa radom. Svaka jedinica ovog postrojenja porteže se na 115 ha, a na tom području za svaku jedincu instalirano je oko 300 000 m² solarnih panela. Svaka jedinica trebala bi osiguravati električnu energiju za 25 700 kućanstava te na taj način smanjiti 31 400 tona CO2 emisija godišnje. S obzirom da se kompleks sastoji još i od dvije jedinice koje koriste tehnologiju solarnog tornja (PS10 i PS20) te manjih jedinica Sevilla PV i Casaquemada PV ukupni kapacitet bi trebao biti 300 MW, čime bi se osiguravalo električne energije za 153 000 kućanstava te na taj način smanjiti i do 185 000 tona CO2 emsija na godišnjoj razini. Prostirat će se na 1000 ha, a ukupna investcija iznosit će 1,2 miljarde €. Osim što je Abengoa Solar vlasnik postrojenja, on je ujedno i konstruktor i operator samog postrojenja. Planirani rad postrojenja je 25 godina.[1][3]
Tehničke značajke
Tehnologija koja se koristi je ASTRØ parabolični sistem razvijen upravo od same kompanije Abengoa Solar. Dugački redovi zrcalnih paraboličnih panela, imaju mogućnost rotacije u smjeru sunca. Zrcalni paneli koncentriraju sunčevo zračenje na cijevi ispunjene fluidom (sintetičko ulje). Fluid se apsorbcijom sunčeva zračenja zagrijava na 400°C. Tako zagrijani fluid se transferira do postrojenja gdje zagrijava vodenu paru u turbinskom generatoru i na taj način se proizvodi električna energija. Cijevi su izolirane kamenom vunom te obložene aluminjskom folijom kako bi se maksimalno smanjili gubici.[1][3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 www.power-technology.com – Solnova Solar Power Station, Sanlúcar la Mayor, Seville, Spain, pristupljeno 16. siječnja 2015. (eng.)
- ↑ NREL (National Renewable Energy Laboratory) – Concentrating Solar Power Projects: Solnova 1, pristupljeno 16. siječnja 2015. (eng.)
- ↑ 3,0 3,1 Abengoa Solar – Solar power for a sustainable world: Solnova 1, 3 and 4, pristupljeno 16. siječnja 2015. (špa.) (eng.)