Jakov Jurjević: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Jakov Jurjević'''-->{{HIEpedizirati}}
'''Jakov (Jakša) Jurjević''' ([[Lumbarda]], [[glazba u 1949.|1949.]]), hrv.-bh. glazbenik.
{{esej}}
{{HIEpoveznice}}
{{nedostaju izvori}}
'''Jakov (Jakša) Jurjević''' hrvatski je glazbenik.


== Životopis ==
== Životopis ==
Rođen je [[1949.]] godine [[Lumbarda|Lumbardi]] na otoku [[Korčula|Korčuli]], od oca Bara i majke Tereze Jurjević. Ondje je završio osmogodišnje školovanje s odličnim uspjehom. U sedmoj godini počeo je svirati na maloj osmobasovnoj harmonici, po sluhu. Od malena iskazuje izraziti talent za glazbenu umjetnost u čemu je prve poduke dobio od mjesnog kapelnika gosp. [[Alojz Skrepek|Alojza Skrepeka]], koji je bio inicijator obrazovanja u ovoj umjetnosti. Po završetku osmogodišnje, uslijedio je nastavak obrazovanja u [[Gimnazija Korčula|Gimnaziji Korčula]]. Godine [[1963.]] odlazi u [[Dubrovnik]], gdje nastavlja intenzivno školovanje u srednjoj [[Umjetnička škola Luke Sorkočevića u Dubrovniku|umjetničkoj školi „Luka Sorkočević“]], u klasi profesora [[Vicko Padovan|Vicka Padovana]] i [[Pietro Kavalijeri|Pietra Kavalijerija]]. Petogodišnje obrazovanje, računajući i nižu školu završava s odličnim uspjehom. Njegova diploma srednje škole, zabilježena kao jedinstvena, zbog čega je dobitnik više različitih nagrada i priznanja. Razdoblje srednje škole u znaku je aktivnog rada s vokalnim kvartetom „Bufuni“, kao i s poznatim folklornim ansamblom ''Dubrovnik'', u čijem orkestru svira [[klarinet]], [[Tambura|berdu]] i [[kontrabas]]. Također je član [[Dubrovački limeni orkestar|dubrovačkog limenog orkestra]], povremeno i simfonijskog, iz razloga školske praktične nastave. Godine [[1968.]] odlazi u [[Beograd]] na studij u profesiji glazbene umjetnosti, na Glazbenoj akademiji, u klasi profesora, [[Brun Bruno|Brun Bruna]], [[Borivoj Popović|Borivoja Popovića]], [[Mihajlo Vukdragović|Mihajla Vukdragovića]] i [[Dejan Despić|Dejana Despića]]. Na prijemnom ispitu jedini je primljen uz posebnu naznaku na talent za ovu umjetnost. Istovremeno se zapošljava u vojnom orkestru „29. novembar“ u Beogradu, kao solist po preporuci prof. Brun Bruna. Prvi stupanj fakulteta završava s odličnim uspjehom u širokom rasponu umjetničkog interesa (solo pjevanje, solistički i teoretski odsjek, orkestri i istraživanje dalmatinske folklorne glazbe, preciznije „pučkog pjevanja“).  Nakon toga završava vojni rok u trajanju od godine dana. Za vrijeme vojne službe, po nalogu zapovjedništva garnizona, osniva ansambl u sastavu od 5 članova koji aktivno sudjeluje na raznim vojnim, ali i gradskim manifestacijama u Beogradu. Po završetku vraća se u rodni kraj Lumbardu, gdje se zapošljava u gradu [[Korčula (grad)|Korčuli]]. Ovdje je sve do [[1977.]] godine aktivan član [[KUD Moreška|KUD-a Moreška]] i [[KUD Ivo Lozica|Ivo Lozica]] iz Lumbarde, kao i vokalno-instrumentalnog sastava ''Korkira''. Po dolasku iz Beograda početkom prosinca [[1972.]] godine, realizira raniju ideju o formiranju klape, nazvane ''Koludrt''. Za kratko vrijeme ovo je bio [[septet]], čiji je Jakša Jurjević bio voditelj, aranžer, ujedno i prvi [[tenor]]. Povremeno nastupa i s klapom Moreška iz Korčule, kao i s limenim orkestrima iz oba društva. U Korčuli je imenovan na položaj povjerenika za važna pitanja u očuvanju kulture i tradicije ovoga kraja, u tadašnjim organima grada. Godine 1977. odlazi u [[Sarajevo]] prije svega iz osobnih razloga, zatim i zbog nastavka studija na drugom stupnju Muzičke akademije u Sarajevu. Postaje redovan student u klasi prof. Radan Aleksija, Julija Marića i Đorđa Buzandžića. Dvije godine kasnije s odličnim uspjehom diplomira i postaje profesor Muzičke umjetnosti sa solističkom, orkestralnom i vokalnom specijalnošću. Za vrijeme studija na drugom stupnju, radi u tada osmogodišnjoj školi „Veselin Masleša“, pola norme kao nastavnik Muzičke umjetnosti, što mu je na određen način donijelo novo pedagoško iskustvo. Početkom [[1978.]] godine po pozivu urednika glazbenog programa tadašnjeg radio Sarajeva, postaje vanjski suradnik, a s diplomom fakulteta, 1980. godine, zapošljava se na stalno radno mjesto suradnika u istom programu. Godinama je unaprijeđivan sa suradničkih položaja na uredničke, radi brojne projekte na Prvom i Drugom programu radija, istovremeno snima u studijima Muzičke produkcije opus dalmatinskih tradicionalnih melodija, kao i šlageristike. Neko vrijeme je obavljao poslove i zadatke urednika redakcije zabavne muzike. I sve ovo do ratne 1992. godine, kada radio Sarajevo postaje [[Radio Bosne i Hercegovine]]. Cijelo vrijeme rata, Jakša Jurjević je na radnoj obvezi u ratnom muzičkom programu. Član je preostale malobrojne ekipe, koja čini vanredne napore, samo da se program radija sluša u teškim ratnim vremenima. Poslijeratno razdoblje, u znaku je nastavka radnog angažmana u redakciji Muzičkog arhiva [[Radiotelevizija BiH|RTV BiH]]. Postaje urednik redakcije s posebnim zadatkom u dugogodišnjem istraživanju ovog velikog zvučnog bogatstva, kao i pionir u digitalizaciji pojedinih arhivskih opusa. Također, aktivno nastavlja suradnju s Muzičkom produkcijom RTV, posebno u snimanju novih nosača zvuka, kojih ukupno, što [[Gramofonska ploča|ploča]] što [[CD]]-ova, ima deset. Programski projekti i dalje su obilježje njegovog profesionalnog opusa, projekat pod nazivom ''[[Fonograf]]'' bilježi svojih 28 godina postojanja u programskoj radijskoj shemi, bolje rečeno, izrazito je obličje novinarsko-istraživačko-zvukovne karakternosti. Sve godine radi dakle kao rukovoditelj redakcije i ukupnog Muzičkog arhiva, do [[2008.]] godine, kada je [[15. rujna]], imenovan na položaj vršitelja dužnosti generalnog direktora BHRT, odlukom upravnog odbora, u obrazloženju koje stoji da je ovo učinjeno, zbog programskih zasluga. Po isteku kraćeg mandata, imenovan je na položaj rukovoditelja odsjeka zabavne, narodne i ozbiljne muzike i kao takav aktivno nastavlja sve programske, istraživačke kao i izvođačke aktivnosti, kao rukovoditelj, vokalni interpretator, urednik, kompozitor, tekstopisac, mentor novim kadrovima, u Muzičkoj produkciji BHRT. U posljednje vrijeme, Jakša Jurjević je u [[Produkcija Hayat|produkciji Hayat]], realizirao svoj novi CD pod nazivom ''Serenade Lunere'', u karakternosti sonakordike Triane. Njegov ''Fonograf'' se i dalje kontinuirano emitira u programu radija [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].
Rodio se je u Lumbardi od otca Bara i matere Tereze Jurjević. Još sa sedam godina je svirao na maloj osmobasovnoj harmonici, vodeći se sluhom. U rodnom je mjestu išao u osnovnu školu. Jurjevićev glazbeni talent su prepoznali te mu je prve poduke dao mjesni kapelnik [[Alojz Skrepek]]. Nakon osnovne otišao je u Korčulu u gimnaziju.<ref>[https://www.jaksajurjevic.ba/Jakov-Jaksa-Jurjevic/biografija/show  ''Biografija'']. Jakša Jurjević. Pristupljeno 13. veljače 2026.</ref>
 
<!-- doslovce s https://www.jaksajurjevic.ba/Jakov-Jaksa-Jurjevic/biografija/show  treba prepričati
 
Godine [[1963.]] odlazi u [[Dubrovnik]], gdje nastavlja intenzivno školovanje u srednjoj [[Umjetnička škola Luke Sorkočevića u Dubrovniku|umjetničkoj školi „Luka Sorkočević“]], u klasi profesora [[Vicko Padovan|Vicka Padovana]] i [[Pietro Kavalijeri|Pietra Kavalijerija]]. Petogodišnje obrazovanje, računajući i nižu školu završava s odličnim uspjehom. Njegova diploma srednje škole, zabilježena kao jedinstvena, zbog čega je dobitnik više različitih nagrada i priznanja. Razdoblje srednje škole u znaku je aktivnog rada s vokalnim kvartetom „Bufuni“, kao i s poznatim folklornim ansamblom ''Dubrovnik'', u čijem orkestru svira [[klarinet]], [[Tambura|berdu]] i [[kontrabas]]. Također je član [[Dubrovački limeni orkestar|dubrovačkog limenog orkestra]], povremeno i simfonijskog, iz razloga školske praktične nastave. Godine [[1968.]] odlazi u [[Beograd]] na studij u profesiji glazbene umjetnosti, na Glazbenoj akademiji, u klasi profesora, [[Brun Bruno|Brun Bruna]], [[Borivoj Popović|Borivoja Popovića]], [[Mihajlo Vukdragović|Mihajla Vukdragovića]] i [[Dejan Despić|Dejana Despića]]. Na prijemnom ispitu jedini je primljen uz posebnu naznaku na talent za ovu umjetnost. Istovremeno se zapošljava u vojnom orkestru „29. novembar“ u Beogradu, kao solist po preporuci prof. Brun Bruna. Prvi stupanj fakulteta završava s odličnim uspjehom u širokom rasponu umjetničkog interesa (solo pjevanje, solistički i teoretski odsjek, orkestri i istraživanje dalmatinske folklorne glazbe, preciznije „pučkog pjevanja“).  Nakon toga završava vojni rok u trajanju od godine dana. Za vrijeme vojne službe, po nalogu zapovjedništva garnizona, osniva ansambl u sastavu od 5 članova koji aktivno sudjeluje na raznim vojnim, ali i gradskim manifestacijama u Beogradu. Po završetku vraća se u rodni kraj Lumbardu, gdje se zapošljava u gradu [[Korčula (grad)|Korčuli]]. Ovdje je sve do [[1977.]] godine aktivan član [[KUD Moreška|KUD-a Moreška]] i [[KUD Ivo Lozica|Ivo Lozica]] iz Lumbarde, kao i vokalno-instrumentalnog sastava ''Korkira''. Po dolasku iz Beograda početkom prosinca [[1972.]] godine, realizira raniju ideju o formiranju klape, nazvane ''Koludrt''. Za kratko vrijeme ovo je bio [[septet]], čiji je Jakša Jurjević bio voditelj, aranžer, ujedno i prvi [[tenor]]. Povremeno nastupa i s klapom Moreška iz Korčule, kao i s limenim orkestrima iz oba društva. U Korčuli je imenovan na položaj povjerenika za važna pitanja u očuvanju kulture i tradicije ovoga kraja, u tadašnjim organima grada. Godine 1977. odlazi u [[Sarajevo]] prije svega iz osobnih razloga, zatim i zbog nastavka studija na drugom stupnju Muzičke akademije u Sarajevu. Postaje redovan student u klasi prof. Radan Aleksija, Julija Marića i Đorđa Buzandžića. Dvije godine kasnije s odličnim uspjehom diplomira i postaje profesor Muzičke umjetnosti sa solističkom, orkestralnom i vokalnom specijalnošću. Za vrijeme studija na drugom stupnju, radi u tada osmogodišnjoj školi „Veselin Masleša“, pola norme kao nastavnik glazbene umjetnosti, što mu je na određen način donijelo novo pedagoško iskustvo. Početkom [[1978.]] godine po pozivu urednika glazbenog programa tadašnjeg radio Sarajeva, postaje vanjski suradnik, a s diplomom fakulteta, 1980. godine, zapošljava se na stalno radno mjesto suradnika u istom programu. Godinama je unaprijeđivan sa suradničkih položaja na uredničke, radi brojne projekte na Prvom i Drugom programu radija, istovremeno snima u studijima Muzičke produkcije opus dalmatinskih tradicionalnih melodija, kao i šlageristike. Neko vrijeme je obavljao poslove i zadatke urednika redakcije zabavne glazbe. I sve ovo do ratne 1992. godine, kada radio Sarajevo postaje [[Radio Bosne i Hercegovine]]. Cijelo vrijeme rata, Jakša Jurjević je na radnoj obvezi u ratnom glazbenom programu. Član je preostale malobrojne ekipe, koja čini vanredne napore, samo da se program radija sluša u teškim ratnim vremenima. Poslijeratno razdoblje, u znaku je nastavka radnog angažmana u redakciji Muzičkog arhiva [[Radiotelevizija BiH|RTV BiH]]. Postaje urednik redakcije s posebnim zadatkom u dugogodišnjem istraživanju ovog velikog zvučnog bogatstva, kao i pionir u digitalizaciji pojedinih arhivskih opusa. Također, aktivno nastavlja suradnju s Muzičkom produkcijom RTV, posebno u snimanju novih nosača zvuka, kojih ukupno, što [[Gramofonska ploča|ploča]] što [[CD]]-ova, ima deset. Programski projekti i dalje su obilježje njegovog profesionalnog opusa, projekat pod nazivom ''[[Fonograf]]'' bilježi svojih 28 godina postojanja u programskoj radijskoj shemi, bolje rečeno, izrazito je obličje novinarsko-istraživačko-zvukovne karakternosti. Sve godine radi dakle kao rukovoditelj redakcije i ukupnog Muzičkog arhiva, do [[2008.]] godine, kada je [[15. rujna]], imenovan na položaj vršitelja dužnosti generalnog direktora BHRT, odlukom upravnog odbora, u obrazloženju koje stoji da je ovo učinjeno, zbog programskih zasluga. Po isteku kraćeg mandata, imenovan je na položaj rukovoditelja odsjeka zabavne, narodne i ozbiljne glazbe i kao takav aktivno nastavlja sve programske, istraživačke kao i izvođačke aktivnosti, kao rukovoditelj, vokalni interpretator, urednik, kompozitor, tekstopisac, mentor novim kadrovima, u Muzičkoj produkciji BHRT. U posljednje vrijeme, Jakša Jurjević je u [[Produkcija Hayat|produkciji Hayat]], realizirao svoj novi CD pod nazivom ''Serenade Lunere'', u karakternosti sonakordike Triane. Njegov ''Fonograf'' se i dalje kontinuirano emitira u programu radija [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].
-->


== Izvori ==
== Izvori ==
Redak 12: Redak 13:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
[https://www.youtube.com/channel/UCVYaU8h967cUPyHZSmlH8kw YouTube-Jakov Jaksa Jurjevic]
*[https://www.jaksajurjevic.ba/ Službene stranice]
*[https://www.youtube.com/@jakov-jaksajurjevic5989 YouTube]
*[https://www.youtube.com/channel/UCVYaU8h967cUPyHZSmlH8kw YouTube-Jakov Jaksa Jurjevic]
*[https://www.facebook.com/jakov.jarjeksa.juvic/ Facebook]
*[https://www.discogs.com/artist/1933955-Jak%C5%A1a-Jurjevi%C4%87 Discogs]


{{GLAVNIRASPORED:Jurjević, Jakša}}
{{GLAVNIRASPORED:Jurjević, Jakša}}
[[Kategorija:Životopisi, Korčula]]
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]
[[Kategorija:Hrvatski glazbenici]]
[[Kategorija:Hrvatski glazbenici]]
[[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]]

Posljednja izmjena od 13. veljača 2026. u 20:11

Jakov (Jakša) Jurjević (Lumbarda, 1949.), hrv.-bh. glazbenik.

Životopis

Rodio se je u Lumbardi od otca Bara i matere Tereze Jurjević. Još sa sedam godina je svirao na maloj osmobasovnoj harmonici, vodeći se sluhom. U rodnom je mjestu išao u osnovnu školu. Jurjevićev glazbeni talent su prepoznali te mu je prve poduke dao mjesni kapelnik Alojz Skrepek. Nakon osnovne otišao je u Korčulu u gimnaziju.[1]


Izvori

  1. ↑ Biografija. Jakša Jurjević. Pristupljeno 13. veljače 2026.

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jakov_Jurjević&oldid=648465"