Aleksandr Andrejevič fon Bunge: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Zamjena teksta - '[[18' u '[[medicina u 18'
Oznaka: uklonjeno uređivanje
m Zamjena teksta - 'medicina u 18. srpnja' u '18. srpnja'
Oznaka: uklanjanje ručnim načinom
 
Redak 23: Redak 23:
| fusnote          =  
| fusnote          =  
}}  
}}  
'''Aleksandr Andrejevič fon Bunge''' (rus. ''Александр Андреевич Фон Бунге'', nje. '' Alexander Georg von Bunge'') ([[Kijev]], [[Ukrajina]], [[6. listopada]] [[biologija u 1803.|1803.]] - [[Mõtliku]], [[Estonija]] [[medicina u 18. srpnja]] [[biologija u 1890.|1890.]]) je bio ruski [[botaničar]], [[orijentalist]], [[sinolog]], istraživač i liječnik. Rodom je bio [[baltički Nijemci|baltički Nijemac]].  
'''Aleksandr Andrejevič fon Bunge''' (rus. ''Александр Андреевич Фон Бунге'', nje. '' Alexander Georg von Bunge'') ([[Kijev]], [[Ukrajina]], [[6. listopada]] [[biologija u 1803.|1803.]] - [[Mõtliku]], [[Estonija]] [[18. srpnja]] [[biologija u 1890.|1890.]]) je bio ruski [[botaničar]], [[orijentalist]], [[sinolog]], istraživač i liječnik. Rodom je bio [[baltički Nijemci|baltički Nijemac]].  


Predavao je botaniku na [[sveučilište u Tartuu|sveučilištu]] u estonskom gradu [[Tartu]]u, koji je onda bio dijelom Ruskog Carstva. Bio je pročelnikom odjela od 1842. do 1844. godine. Poduzeo je brojne znanstvene ekspedicije u Aziju, posebice u [[Sibir]].
Predavao je botaniku na [[sveučilište u Tartuu|sveučilištu]] u estonskom gradu [[Tartu]]u, koji je onda bio dijelom Ruskog Carstva. Bio je pročelnikom odjela od 1842. do 1844. godine. Poduzeo je brojne znanstvene ekspedicije u Aziju, posebice u [[Sibir]].

Posljednja izmjena od 23. svibanj 2025. u 01:32

'

Aleksandr Andrejevič fon Bunge (rus. Александр Андреевич Фон Бунге, nje. Alexander Georg von Bunge) (Kijev, Ukrajina, 6. listopada 1803. - Mõtliku, Estonija 18. srpnja 1890.) je bio ruski botaničar, orijentalist, sinolog, istraživač i liječnik. Rodom je bio baltički Nijemac.

Predavao je botaniku na sveučilištu u estonskom gradu Tartuu, koji je onda bio dijelom Ruskog Carstva. Bio je pročelnikom odjela od 1842. do 1844. godine. Poduzeo je brojne znanstvene ekspedicije u Aziju, posebice u Sibir.

Njemu u čast su imenovani krater na Marsu (Bunge, nalazi se na 34,2° jug 48,7° zapad, promjera je 73,7 km) i Zemlja Bunge (dio otočja Anžu).

Kad se citira fon Bungeov prinos botaničkom imenu, rabi se oznaka Bunge. [1]

Izvori