Razlika između inačica stranice »Ljudevit Vujković Lamić - Moco«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2)) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Ljudevit Vujković Lamić - Moco'''-->{{ | <!--'''Ljudevit Vujković Lamić - Moco'''-->{{Drugo značenje2|[[Ljudevit Vujković Lamić]]}} | ||
'''Ljudevit Vujković Lamić - Moco''' ([[Subotica]], [[12. kolovoza]] [[1907.]] - [[28. veljače]] [[1972.]]) je bio [[Bačka|bački]] [[Hrvati|hrvatski]] [[pjesnik]], [[pisac]] [[pripovjetka|pripovjedaka]], [[esej]]ist i javni djelatnik. Svojim književničkim radom si je izborio mjesto u [[antologija]]ma, zbornicima i [[hrestomatija]]ma. | '''Ljudevit Vujković Lamić - Moco''' ([[Subotica]], [[12. kolovoza]] [[1907.]] - [[28. veljače]] [[1972.]]) je bio [[Bačka|bački]] [[Hrvati|hrvatski]] [[pjesnik]], [[pisac]] [[pripovjetka|pripovjedaka]], [[esej]]ist i javni djelatnik. Svojim književničkim radom si je izborio mjesto u [[antologija]]ma, zbornicima i [[hrestomatija]]ma. | ||
Trenutačna izmjena od 08:02, 9. studenoga 2021.
Ljudevit Vujković Lamić - Moco (Subotica, 12. kolovoza 1907. - 28. veljače 1972.) je bio bački hrvatski pjesnik, pisac pripovjedaka, esejist i javni djelatnik. Svojim književničkim radom si je izborio mjesto u antologijama, zbornicima i hrestomatijama.
Životopis
Rodio se u seoskoj obitelji 1907. godine. U Subotici je pohađao gimnaziju, kad se i počeo baviti športom. Studirao je pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu i Subotici. U Zagrebu je bio članom HAŠK-a, a u Subotici športskog kluba Bačka. Bio je članom sokolskog pokreta odnosno članom subotičkog Hrvatskog katoličkog orla. Zaposlio se 1932. godine. Prvo radno mjesto bilo mu je u subotičkom Gradskom poglavarstvu Subotice. U međuratnom razdoblju Do rata radio je na financijskim poslovima. Pred rat postao je članom HSS-a. Nakon rata nastavio je raditi na financijskim poslovima. [1]
Pored kulturnog, bio je poznat i u športskom svijetu. Bio je nogometni i atletski trener, svestrani športaš, ali i športski sudac u više športskih grana (nogomet, rukomet, atletika). Obnašao je dužnosti u atletskoj trenerskoj i sudačkoj organizaciji. Dok je bio aktivnim športašem, natjecao se kao atletičar. Sudjelovao je na OI 1936. godine.[1]
Za sve svoje djelovanje je dobio mnoge značajne nagrade na državnim i svjetskim natjecanjima. Za svoj sudački, trenerski i dužnosnički rad dobio je mnoštvo nagrada. Ističe se Orden sa zlatnim vijencem predsjednika SFRJ koji je dobio 1972. godine.[1]
Bio je športskim novinarom. Pisao je za zagrebačke listove Sportske novosti i Jutarnji list, Subotički športski list te za Vreme iz Beograda.[1]
Bio je i poznatim filatelistom, ali je bio ljubitelji i inih društvenih aktivnosti. Jednim je od osoba koje su inicirale i organizirale obnovljenu Dužijancu 1968. godine.[1] Djelovao je pri Bunjevačkom momačkom kolu i Hrvatskoj kulturno prosvjetnoj zajednici.[1]
Surađivao je na enciklopedijskom projektu Leksikografskog zavoda iz Zagreba Enciklopedija fizičke kulture. [1]
Otac je Ljudevita Vujkovića Lamića. Svoju strast prema atletici i javnom kulturnom radu je prenio i na sina, tako da mu je sin poslije došao do mjesta atletskog sudca i člana Hrv. nacionalnog vijeća R. Srbije.
Svojim djelima je ušao u antologiju proze i poezije bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske. Pisao je pjesme koje je objavio u nekoliko časopisa, među ostalim u Klasju naših ravni.[1]
Djela
Izvori
- Geza Kikić: Antologija proze bunjevačkih Hrvata, Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.
- Geza Kikić: Antologija poezije bunjevačkih Hrvata, Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Suistorija Ex Pannonia, Subotica 2007. Smilja Prodanović: Ljudevit Vujković Lamić: Sto godina od rodenja Ljudevita Vujkovica Lamica Moce, 12. 8. 1907. – 27. 2. 1972
Vanjske poveznice
- Članak na Subotica.info 100_ godina od rođenja Ljudevita Vujkovića Lamića - Moce
- Članak u "Hrvatskoj riječi" Očevim stopama uz atletsku stazu
- Antologija proze bunjevačkih Hrvata - Ljudevit Vujković
- Antologija poezije bunjevačkih Hrvata