More actions
m Zamjena teksta - '{{sl icon}}' u '{{slo oznaka}}' |
m Zamjena teksta - '{{srp icon}}' u '{{srp oznaka}}' |
||
| Nisu prikazane 4 međuinačice | |||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
| slika_širina = | | slika_širina = | ||
| naslov = | | naslov = | ||
| datum_rođenja = [[28. rujna]] [[1865.]] | | datum_rođenja = [[28. rujna]] [[medicina u 1865.]] | ||
| mjesto_rođenja = [[Zagreb]] | | mjesto_rođenja = [[Zagreb]] | ||
| datum_smrti = [[29. lipnja]] [[1930.]] | | datum_smrti = [[29. lipnja]] [[medicina u 1930.]] | ||
| mjesto_smrti = [[Zagreb]] | | mjesto_smrti = [[Zagreb]] | ||
| prebivalište = [[Hrvatska|hrvatsko]] | | prebivalište = [[Hrvatska|hrvatsko]] | ||
| Redak 24: | Redak 24: | ||
| fusnote = | | fusnote = | ||
}} | }} | ||
'''Miroslav pl. Čačković-Vrhovinski''' ([[Zagreb]], [[28. rujna]] [[1865.]] - [[Zagreb]], [[29. lipnja]] [[1930.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[kirurgija|kirurg]], [[profesor]], [[pisac]], [[rendgenologija|rendgenolog]] | '''Miroslav pl. Čačković-Vrhovinski''' ([[Zagreb]], [[28. rujna]] [[medicina u 1865.]] - [[Zagreb]], [[29. lipnja]] [[medicina u 1930.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[kirurgija|kirurg]], [[profesor]], [[pisac]], [[rendgenologija|rendgenolog]] | ||
== Školovanje i profesionalni uspon == | == Školovanje i profesionalni uspon == | ||
Završio je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu 1883. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 917., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Kao sin uglednog [[liječnik]]a [[Vladoje Čačković|Vladoja Čačkovića]] koji je [[1874.]] sazvao osnivački odbor [[Sbor liječnika kraljevine Hrvatske i Slavonije|Sbora liječnika kraljevine Hrvatske i Slavonije]], Miroslav Čačković za svoj životni poziv odabire upravo [[medicina|medicinu]]. Studij u [[Beč]]u uspješno privodi kraju [[1895.]] | Završio je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu 1883. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 917., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Kao sin uglednog [[liječnik]]a [[Vladoje Čačković|Vladoja Čačkovića]] koji je [[medicina u 1874.]] sazvao osnivački odbor [[Sbor liječnika kraljevine Hrvatske i Slavonije|Sbora liječnika kraljevine Hrvatske i Slavonije]], Miroslav Čačković za svoj životni poziv odabire upravo [[medicina|medicinu]]. Studij u [[Beč]]u uspješno privodi kraju [[medicina u 1895.]] | ||
Po povratku u [[Zagreb]] Čačković dolazi u [[Bolnica milosrdnih sestara|Bolnicu milosrdnih sestara]] gdje surađuje i uči od [[kirurgija|kirurga]] [[Teodor Wickerhauser|Teodora Wickerhausera]]. U istoj će bolnici u kojoj do [[1905.]] radi kao mladi liječnik, Čačković provesti čitav svoj radni vijek. Od 1905. do [[1914.]] vrši dužnost [[primarius]]a, a od 1914. do [[1928.]] šefa odjela kirurgije. [[1908.]] postaje [[fizik]] [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]]. | Po povratku u [[Zagreb]] Čačković dolazi u [[Bolnica milosrdnih sestara|Bolnicu milosrdnih sestara]] gdje surađuje i uči od [[kirurgija|kirurga]] [[Teodor Wickerhauser|Teodora Wickerhausera]]. U istoj će bolnici u kojoj do [[medicina u 1905.]] radi kao mladi liječnik, Čačković provesti čitav svoj radni vijek. Od 1905. do [[medicina u 1914.]] vrši dužnost [[primarius]]a, a od 1914. do [[medicina u 1928.]] šefa odjela kirurgije. [[medicina u 1908.]] postaje [[fizik]] [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]]. | ||
Čačković je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ostao zapamćen po nizu [[operacija]] na području [[abdominalna kirurgija|abdominalne kirurgije]] i [[neurokirurgija|neurokirurgije]]. [[1911.]] godine je, zajedno s [[Vojislav Subotić|Vojislavom Subotićem]], pokrenuo [[Jugoslavija|jugoslavenske]] sastanke za operativnu medicinu. Bio je i jedan od prvih [[rendgenologija|rendgenologa]] na ovim prostorima. | Čačković je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ostao zapamćen po nizu [[operacija]] na području [[abdominalna kirurgija|abdominalne kirurgije]] i [[neurokirurgija|neurokirurgije]]. [[medicina u 1911.]] godine je, zajedno s [[Vojislav Subotić|Vojislavom Subotićem]], pokrenuo [[Jugoslavija|jugoslavenske]] sastanke za operativnu medicinu. Bio je i jedan od prvih [[rendgenologija|rendgenologa]] na ovim prostorima. | ||
== Medicinski fakultet u Zagrebu == | == Medicinski fakultet u Zagrebu == | ||
U [[siječanj|siječnju]] [[1917.]] godine Čačković objavljuje članak u [[Liječnički vjesnik|Liječničkom vjesniku]] u kojem traži osnutak medicinskog fakulteta pri [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]]. Njegov tekst postaje poticaj zastupniku [[Milan Rojc|Milanu Rojcu]] koji prijedlog podnosi [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]]. Već krajem iste godine odlukom Hrvatskog sabora počinje upis studenata i održavanje nastavne djelatnosti na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu u Zagrebu]]. | U [[siječanj|siječnju]] [[medicina u 1917.]] godine Čačković objavljuje članak u [[Liječnički vjesnik|Liječničkom vjesniku]] u kojem traži osnutak medicinskog fakulteta pri [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]]. Njegov tekst postaje poticaj zastupniku [[Milan Rojc|Milanu Rojcu]] koji prijedlog podnosi [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]]. Već krajem iste godine odlukom Hrvatskog sabora počinje upis studenata i održavanje nastavne djelatnosti na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu u Zagrebu]]. | ||
Čačković je početkom [[1918.]] izabran za prvog [[dekan (titula)|dekana]] fakulteta. [[akademska godina|Akademske godine]] 1918./[[1919|19.]] uslijedio je reizbor, a dužnost je još jednom obavljao i ak. god. [[1924.]]/[[1925|25.]] [[1918.]] godine napreduje u zvanje redovitog profesora [[kirurgija|kirurgije]]. Uz kirurgiju je predavao i predmet Kirurška [[propedeutika]] i njega bolesnika. | Čačković je početkom [[medicina u 1918.]] izabran za prvog [[dekan (titula)|dekana]] fakulteta. [[akademska godina|Akademske godine]] 1918./[[medicina u 1919|19.]] uslijedio je reizbor, a dužnost je još jednom obavljao i ak. god. [[medicina u 1924.]]/[[medicina u 1925|25.]] [[medicina u 1918.]] godine napreduje u zvanje redovitog profesora [[kirurgija|kirurgije]]. Uz kirurgiju je predavao i predmet Kirurška [[propedeutika]] i njega bolesnika. | ||
== Društveni angažman == | == Društveni angažman == | ||
Čačković je bio aktivni član [[društvo|društva]] u brojnim aspektima. Od [[1921.]] do [[1929.]] predsjeda odborom [[Centralna akademska menza|Centralne akademske menze]], a od [[1924.]] do 1929. vrši dužnost predsjednika [[Pučko sveučilište|Pučkog sveučilišta]]. Radio je i u đačkom domu, Udruženju visokoškolskih nastavnika, Prosvjetnom savezu i Državnom sanitetskom savjetu. | Čačković je bio aktivni član [[društvo|društva]] u brojnim aspektima. Od [[medicina u 1921.]] do [[medicina u 1929.]] predsjeda odborom [[Centralna akademska menza|Centralne akademske menze]], a od [[medicina u 1924.]] do 1929. vrši dužnost predsjednika [[Pučko sveučilište|Pučkog sveučilišta]]. Radio je i u đačkom domu, Udruženju visokoškolskih nastavnika, Prosvjetnom savezu i Državnom sanitetskom savjetu. | ||
Bio je član sljedećih društava: | Bio je član sljedećih društava: | ||
| Redak 50: | Redak 50: | ||
* [[Jugoslavensko lekarsko društvo]] (predsjednik) | * [[Jugoslavensko lekarsko društvo]] (predsjednik) | ||
* [[Jugoslavensko akademsko potporno društvo]] | * [[Jugoslavensko akademsko potporno društvo]] | ||
* Srpsko lekarsko društvo {{srp | * Srpsko lekarsko društvo {{srp oznaka}} | ||
* Slovensko zdravniško društvo {{slo oznaka}} | * Slovensko zdravniško društvo {{slo oznaka}} | ||
* Spolka Českých Lékařů v Praze {{ | * Spolka Českých Lékařů v Praze {{češ oznaka}} | ||
* Spolka Českých Mediku v Praze {{ | * Spolka Českých Mediku v Praze {{češ oznaka}} | ||
== Pisani opus == | == Pisani opus == | ||
Miroslav Čačković je u svjetskim medicinskim [[časopis]]ima s početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]] objavio veliki broj stručnih i [[znanstveni članak|znanstvenih članaka]] iz područja [[medicina|medicine]], od kojih se ističu radovi o [[kirurgija|kirurgiji]], [[čir na želucu|čiru na želucu]], izravnoj [[masaža srca|masaži srca]] i [[laparotomija|laparotomiji]]. Niz godina je obavljao dužnost glavnog urednika [[Liječnički vjesnik|Liječničkog vjesnika]]. | Miroslav Čačković je u svjetskim medicinskim [[časopis]]ima s početka [[medicina u 20. stoljeće|20. stoljeća]] objavio veliki broj stručnih i [[znanstveni članak|znanstvenih članaka]] iz područja [[medicina|medicine]], od kojih se ističu radovi o [[kirurgija|kirurgiji]], [[čir na želucu|čiru na želucu]], izravnoj [[masaža srca|masaži srca]] i [[laparotomija|laparotomiji]]. Niz godina je obavljao dužnost glavnog urednika [[Liječnički vjesnik|Liječničkog vjesnika]]. | ||
Uz medicinske Čačković piše i [[književnost|književne]] uratke, objavljujući ih pod [[pseudonim]]om Ladislav Ladanjski. | Uz medicinske Čačković piše i [[književnost|književne]] uratke, objavljujući ih pod [[pseudonim]]om Ladislav Ladanjski. | ||
== Izabrana djela == | == Izabrana djela == | ||
* časopis [[Liječnički vjesnik]] (urednik, [[1897.]] – [[1905.]], [[1911.]], [[1915.]], [[1916.]] – [[1917.]], [[1929.]], [[1930.]]) | * časopis [[Liječnički vjesnik]] (urednik, [[medicina u 1897.]] – [[medicina u 1905.]], [[medicina u 1911.]], [[medicina u 1915.]], [[medicina u 1916.]] – [[medicina u 1917.]], [[medicina u 1929.]], [[medicina u 1930.]]) | ||
* ''Rad sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije prigodom proslave 25. godišnjice njegovog obstanka'' (urednik, [[1899.]]) | * ''Rad sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije prigodom proslave 25. godišnjice njegovog obstanka'' (urednik, [[medicina u 1899.]]) | ||
* ''Spomenica dru. T. Wickerhauseru k dvadesetpetogodišnjici rada u Bolnici milosrdnih sesatara u Zagrebu'' (urednik, [[1910.]]) | * ''Spomenica dru. T. Wickerhauseru k dvadesetpetogodišnjici rada u Bolnici milosrdnih sesatara u Zagrebu'' (urednik, [[medicina u 1910.]]) | ||
* ''Prva pomoć kod nezgode i naglog oboljenja'' ([[1927.]]) | * ''Prva pomoć kod nezgode i naglog oboljenja'' ([[medicina u 1927.]]) | ||
* ''O anamnezi naročito onoj u kirurgiji'' ([[1928.]]) | * ''O anamnezi naročito onoj u kirurgiji'' ([[medicina u 1928.]]) | ||
* ''Iz liječnikove duše, crtice'' | * ''Iz liječnikove duše, crtice'' | ||
Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 03:20
| Miroslav pl. Čačković-Vrhovinski | |
 | |
| Rođenje | 28. rujna medicina u 1865. Zagreb |
|---|---|
| Smrt | 29. lipnja medicina u 1930. Zagreb |
| Prebivalište | hrvatsko |
| Narodnost | Hrvat |
| Polje | kirurgija, propedeutika, rendgenologija |
| Institucija | • Bolnica milosrdnih sestara • Medicinski fakultet u Zagrebu |
| Poznat po | jedan od osnivača i prvi dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu |
Miroslav pl. Čačković-Vrhovinski (Zagreb, 28. rujna medicina u 1865. - Zagreb, 29. lipnja medicina u 1930.), hrvatski kirurg, profesor, pisac, rendgenolog
Školovanje i profesionalni uspon
Završio je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1883. godine.[1] Kao sin uglednog liječnika Vladoja Čačkovića koji je medicina u 1874. sazvao osnivački odbor Sbora liječnika kraljevine Hrvatske i Slavonije, Miroslav Čačković za svoj životni poziv odabire upravo medicinu. Studij u Beču uspješno privodi kraju medicina u 1895.
Po povratku u Zagreb Čačković dolazi u Bolnicu milosrdnih sestara gdje surađuje i uči od kirurga Teodora Wickerhausera. U istoj će bolnici u kojoj do medicina u 1905. radi kao mladi liječnik, Čačković provesti čitav svoj radni vijek. Od 1905. do medicina u 1914. vrši dužnost primariusa, a od 1914. do medicina u 1928. šefa odjela kirurgije. medicina u 1908. postaje fizik Zagrebačke županije.
Čačković je u Hrvatskoj ostao zapamćen po nizu operacija na području abdominalne kirurgije i neurokirurgije. medicina u 1911. godine je, zajedno s Vojislavom Subotićem, pokrenuo jugoslavenske sastanke za operativnu medicinu. Bio je i jedan od prvih rendgenologa na ovim prostorima.
Medicinski fakultet u Zagrebu
U siječnju medicina u 1917. godine Čačković objavljuje članak u Liječničkom vjesniku u kojem traži osnutak medicinskog fakulteta pri Sveučilištu u Zagrebu. Njegov tekst postaje poticaj zastupniku Milanu Rojcu koji prijedlog podnosi Hrvatskom saboru. Već krajem iste godine odlukom Hrvatskog sabora počinje upis studenata i održavanje nastavne djelatnosti na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Čačković je početkom medicina u 1918. izabran za prvog dekana fakulteta. Akademske godine 1918./19. uslijedio je reizbor, a dužnost je još jednom obavljao i ak. god. medicina u 1924./25. medicina u 1918. godine napreduje u zvanje redovitog profesora kirurgije. Uz kirurgiju je predavao i predmet Kirurška propedeutika i njega bolesnika.
Društveni angažman
Čačković je bio aktivni član društva u brojnim aspektima. Od medicina u 1921. do medicina u 1929. predsjeda odborom Centralne akademske menze, a od medicina u 1924. do 1929. vrši dužnost predsjednika Pučkog sveučilišta. Radio je i u đačkom domu, Udruženju visokoškolskih nastavnika, Prosvjetnom savezu i Državnom sanitetskom savjetu.
Bio je član sljedećih društava:
- Zbor liječnika Hrvatske, Slavonije i Medjumurja (predsjednik)
- Matica hrvatska
- Društvo za spasavanje (osnivač)
- Jugoslavensko lekarsko društvo (predsjednik)
- Jugoslavensko akademsko potporno društvo
- Srpsko lekarsko društvo (srp.)
- Slovensko zdravniško društvo (slo.)
- Spolka Českých Lékařů v Praze (češ.)
- Spolka Českých Mediku v Praze (češ.)
Pisani opus
Miroslav Čačković je u svjetskim medicinskim časopisima s početka 20. stoljeća objavio veliki broj stručnih i znanstvenih članaka iz područja medicine, od kojih se ističu radovi o kirurgiji, čiru na želucu, izravnoj masaži srca i laparotomiji. Niz godina je obavljao dužnost glavnog urednika Liječničkog vjesnika.
Uz medicinske Čačković piše i književne uratke, objavljujući ih pod pseudonimom Ladislav Ladanjski.
Izabrana djela
- časopis Liječnički vjesnik (urednik, medicina u 1897. – medicina u 1905., medicina u 1911., medicina u 1915., medicina u 1916. – medicina u 1917., medicina u 1929., medicina u 1930.)
- Rad sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije prigodom proslave 25. godišnjice njegovog obstanka (urednik, medicina u 1899.)
- Spomenica dru. T. Wickerhauseru k dvadesetpetogodišnjici rada u Bolnici milosrdnih sesatara u Zagrebu (urednik, medicina u 1910.)
- Prva pomoć kod nezgode i naglog oboljenja (medicina u 1927.)
- O anamnezi naročito onoj u kirurgiji (medicina u 1928.)
- Iz liječnikove duše, crtice
Literatura
- Belicza B. Orlić D., Hrvatski liječnički zbor - predsjednici, Hrvatski liječnički zbor, Zagreb, 2004., ISBN 953-6451-17-4
Izvori
- ↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 917., ISBN 978-953-95772-0-7