Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Waiká: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Waiká'''-->'''Waiká''' (Uaica, Uaiká, Uaicá, Oaycás, Yanomami), skupno ime za više lokalnih polunomadskih skupina [[Yanomami]] Indijanaca, porodica [[Chirianan]], nastanjenih u [[brazil]]skoj državi [[Roraima]]. Waike ili Yanomami ne smiju se pobrkati sa srodnim ali jezično nešto drugačijim Yanomamö Indijancima nazivanih pod plemenskim imenom [[Guaharibo]]. Među Waikama razlikuju se grupe koje govore nešto drugačijim dijalektima, a najpoznatiji su Yanamam (Patimitheri, Waika), Yanomam (Naomam, [[Guadema]], Wadema, Warema), Yanomay (Toototobi), Nanomam ([[Karime]]), Jauari (Joari, Yoari, Aica).
'''Waiká''' (Uaica, Uaiká, Uaicá, Oaycás, Yanomami), skupno ime za više lokalnih polunomadskih skupina [[Yanomami]] Indijanaca, porodica [[Chirianan]], nastanjenih u [[brazil]]skoj državi [[Roraima]]. Waike ili Yanomami ne smiju se pobrkati sa srodnim ali jezično nešto drugačijim Yanomamö Indijancima nazivanih pod plemenskim imenom [[Guaharibo]]. Među Waikama razlikuju se grupe koje govore nešto drugačijim dijalektima, a najpoznatiji su Yanamam (Patimitheri, Waika), Yanomam (Naomam, [[Guadema]], Wadema, Warema), Yanomay (Toototobi), Nanomam ([[Karime]]), Jauari (Joari, Yoari, Aica).


Na području Države Amazonas u Venezueli Waike su imali u (1982)  111 seoskih zajednica u departmanima: 1) Atabapo: Sunaniña [4 Yanomamï i [[Yekuana]] ([[cariban]])],
Na području Države Amazonas u Venezueli Waike su imali u (1982)  111 seoskih zajednica u departmanima: 1) Atabapo: Sunaniña [4 Yanomamï i [[Yekuana]] ([[cariban]])],

Posljednja izmjena od 6. ožujak 2022. u 14:28

Waiká (Uaica, Uaiká, Uaicá, Oaycás, Yanomami), skupno ime za više lokalnih polunomadskih skupina Yanomami Indijanaca, porodica Chirianan, nastanjenih u brazilskoj državi Roraima. Waike ili Yanomami ne smiju se pobrkati sa srodnim ali jezično nešto drugačijim Yanomamö Indijancima nazivanih pod plemenskim imenom Guaharibo. Među Waikama razlikuju se grupe koje govore nešto drugačijim dijalektima, a najpoznatiji su Yanamam (Patimitheri, Waika), Yanomam (Naomam, Guadema, Wadema, Warema), Yanomay (Toototobi), Nanomam (Karime), Jauari (Joari, Yoari, Aica).

Na području Države Amazonas u Venezueli Waike su imali u (1982) 111 seoskih zajednica u departmanima: 1) Atabapo: Sunaniña [4 Yanomamï i Yekuana (cariban)], Kurisipïweiteri [53], Apianateri [18], Karohiteri II [35], Karohiteri I [26], Yoypanateri [32], Mahekototeri/Platanal [136], Arimawëteri [91], Moshofawëteri [32], Ihirupïweiteri [41], Hayökörëkokoteri [15], Kakashiwëteri [39], Rëyëpïweiteri [83], Yeisiweiteri [34], Föremayë- firopëteri [21], Tökönawëteri [108], Koyowëteri [99 yanomamï i Yekuana], Waretateri [27], Pakaraiteri [12], Haronöteri/Warakuawëteri [25], Kamohawëteri [51], Shorefetopëteri [69], Mïsïkïpuiteri [54], Oketiteri [30], Warimahipïweiteri [37], Isiiteri [41], Matotoiteri I [10], Amotamopëteri [65], Shamaukateri [19], Wanawanamopëteri [32], Pokoramopëteri [21], Iwamopëteri I [42], Iwamopëteri II [22], Porepekapiteri [45], Akwaputeri [42], Hiporoiteri [21], Tikopaiteri [21], Okitiriteri [9], Tikopaiteri [21], Tarakamiteri [15], Hokomawëteri I [24], Hokomawëteri II [13], Purinapïweiteri I [73], Purinapïweiteri II [15], Öipraopeteri [42], Kopariwëteri [75], Hokomawëteri III [8], Shikoiteri [63], Maitateri [51], Yanalapëdïteri [110], Shipïweiteri [38], Olamopëteri [18], Yakaplaleteri [79], Amotateri [42], Klokoiteri/Koyoshi- wëteri [26], Yolewëteri [46], Niikëkïteri [63], Mïamapïweiteri [49], Ayalawëteri [24], WAinamateri [55], Alokofidateri [66], Yoyoukateri [42], Niyayopëteri [298], Maitayafiteri [15], Kopaliteri [57], Olamafeakateri [49], Koafipëkëteri [23], Ëlëkëteri [56], Okopoteri [44], Mïlenaplaleteri [59], Hakashiteri [80], San Benito [17], Witokayateri [25], Kashorawëteri [58], Fraanomateri [98], Waputawëteri I [42], Waputawëteri II [26], Waputawëteri III [25], Waputawëteri IV [61], Aratateri [74], Wakeweiteri [58], Kuateri [22], Rafakawëteri [15], Yepropëteri I [82], Yepropëteri II [15], Pariparimateri [35], Harurusiteri [39], Kapirositeri [26], Sariteri [8], Toky Shanamaña [140 Yanomamï i Yekuana], Sethukurawëteri [27], Koyewëteri [36], Orienatiteri [20], Makahanamateri [20], Maweniteri [34], Yamahuteri I [45], Yamahuteri II [43], Suunaniteri [18], Karihokoteri I [37], Manuateri/Mariteri [28], Boca de Matacuni/Koshirowëteri [137 Yanomamï i yekuana],Rapauteri [52], Buena Vista II [19], Karihokoteri II [49], Hokotopuiteri [60], Maathateri [43], Aramatateri [114], Rifumasiteri/Rifumawëteri [82], Matotoiteri [21], Mokahuromoteri I [100], Porepoiteri I [79], Porepoiteri II [90]; (2) departman Río Negro Shuimuriteri II [39], Wawëwawëteri [99], Shuimuiteri I [30], Koroteri [61], Koparimakfopëteri [31], Hayahapëteri [36], Patanowëteri/Mavaca [13], Motoremawëteri [37], Monoteri [72; na río Mavaca, pritok Orinoca], Tanahiteri [142], Nashikï-pïfiteri [71], Tamatamateri [20], Hauyapïeiteri [58], Herotawëteri [145], Reapopuweiteri [124], Mishimishimapïeiteri [96], Kashanaeteri [54], Iwahikoroopëteri [200], Shefroanateri [133], Yoohoapïwfiteri [80], Hasupïwateri [62], Poreyanimopiteri [35], Patahamiteri [90], Kraiwëteri [33], Ashidowëteri [41], Toobitowëteri [127], Nanimapiwëteri [96], Wapurawëteri [54], Mokaritateri [41], Hiomisiteri [123], Pakawanipïweiteri [38], Shinamayowateri [41], Unamowateri [42], Masiripiweiteri [104], Moyenapiweiteri [90], Prawaraiteri [105], Toshamoshateri [140], Akawayopateri [85], Sihedipiteri [110], Nakiyaiyopiteri [115], Waharupuweiteri [100], Karawadariteri [120], Kohoroshidoriteri [120], Shihowateri [100], Pirisiwateri [75], Konapimateri [80], Waridawateri [125], Kapropateri [75], Shinianiteri [70], Wayokuwateri [35], Harawowateri [128], Hiomitateri [141], Yehiopiteri [85], Warokoawateri (90), Mokahuromoteri II (80);

Brazil: sjever države Amazonas, (1) AI Demini, (2) río Daraá, (3) AI Marauiá, (4) río Maia, (5) AI Cauaburí, (6) AI Mararí, (7) AI Toototobi, (8) AI Gurupitá, (9) AI Ajuricaba, (10) AI Apui, (11) AI Maturacá.

Literatura

  • Zerries, Otto 1955a. Das Lashafest der Waika-Indianer. Die Umschau in Wissenschaft und Technik LV: 662-665.

______ 1955b. Some aspects of Waica culture (A preliminary report of the Frobenius Expedition 1954/55 to the Upper Orinoco). Anales del XXXI CIA, São Paulo 1955, vol. 1. São Paulo.