Andoa: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Andoa''', Kolektivno ime za grupu indijanskih plemena, šire grupe [[Andoan]], koja po njima dobiva ime, a jezično klasificiranih porodici [[Zaparoan]]. Plemena Andoa naseljena su na sjeveru Perua u departmanu Loreto duž rijeka [[Pastaza]] i [[Morona]]. Etnički ostalo ih je najviše oko 150, ali su jezično asimilirani od Indijanaca sada nazivanih [[Quechua del Pastaza y del Tigre]]. Andoe su [[1975.]] prema SIL-u imali tek pet govornika, a [[1993.]] potpuno je izumro. U prave Andoa Indijance pripadaju [[Guallpayo]], [[Guasaga]] i [[Murato]] (?) koji su prihvatili jezik [[Candoshi]] Indijanaca. | |||
Andoe su u prekonkvistadorsko doba živjeli između Pastaze i Morone, a središte im je bilo na rijeci Huasaga. Još u rano hispansko doba sa područja Huasage odvođeni kao robovi na Marañón, gdje su 1582. uklopljeni u encomiende koje su pripadale građanima Santiago de las Montañasa. U 17. stoljeću nalaze se na [[San Francisco de Borja|San Francisco de Borji]]. Murato Indijanci koji su živjeli uz Huasagu, zajedno su sa plemenima [[Gae]] i [[Semigae]] pripisivani Andoama, za koje Steward i Metraux ustanovljuju srodnost s Zaparosima. Kulturno su Murato srodniji Jívarosima, a suvremeni jezikoslovci njihovu srodnost vide sa [[Kandoshi]]ma. Kulturnu srodnost između Andoa i Murata uočavaju jezuitski misionari, a ona je moguća posljedica [[zaparo]]izacije. | Andoe su u prekonkvistadorsko doba živjeli između Pastaze i Morone, a središte im je bilo na rijeci Huasaga. Još u rano hispansko doba sa područja Huasage odvođeni kao robovi na Marañón, gdje su 1582. uklopljeni u encomiende koje su pripadale građanima Santiago de las Montañasa. U 17. stoljeću nalaze se na [[San Francisco de Borja|San Francisco de Borji]]. Murato Indijanci koji su živjeli uz Huasagu, zajedno su sa plemenima [[Gae]] i [[Semigae]] pripisivani Andoama, za koje Steward i Metraux ustanovljuju srodnost s Zaparosima. Kulturno su Murato srodniji Jívarosima, a suvremeni jezikoslovci njihovu srodnost vide sa [[Kandoshi]]ma. Kulturnu srodnost između Andoa i Murata uočavaju jezuitski misionari, a ona je moguća posljedica [[zaparo]]izacije. | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 15:38
Andoa, Kolektivno ime za grupu indijanskih plemena, šire grupe Andoan, koja po njima dobiva ime, a jezično klasificiranih porodici Zaparoan. Plemena Andoa naseljena su na sjeveru Perua u departmanu Loreto duž rijeka Pastaza i Morona. Etnički ostalo ih je najviše oko 150, ali su jezično asimilirani od Indijanaca sada nazivanih Quechua del Pastaza y del Tigre. Andoe su 1975. prema SIL-u imali tek pet govornika, a 1993. potpuno je izumro. U prave Andoa Indijance pripadaju Guallpayo, Guasaga i Murato (?) koji su prihvatili jezik Candoshi Indijanaca.
Andoe su u prekonkvistadorsko doba živjeli između Pastaze i Morone, a središte im je bilo na rijeci Huasaga. Još u rano hispansko doba sa područja Huasage odvođeni kao robovi na Marañón, gdje su 1582. uklopljeni u encomiende koje su pripadale građanima Santiago de las Montañasa. U 17. stoljeću nalaze se na San Francisco de Borji. Murato Indijanci koji su živjeli uz Huasagu, zajedno su sa plemenima Gae i Semigae pripisivani Andoama, za koje Steward i Metraux ustanovljuju srodnost s Zaparosima. Kulturno su Murato srodniji Jívarosima, a suvremeni jezikoslovci njihovu srodnost vide sa Kandoshima. Kulturnu srodnost između Andoa i Murata uočavaju jezuitski misionari, a ona je moguća posljedica zaparoizacije.
Brojno stanje Andoan plemena, uključujući ovdje i plemena Guasaga, Guallpayo ili Toquereo i možda Asaruntoa iznosila je oko 10,000 [1].