Moj tata spava s anđelima

Moj tata spava s anđelima (naslov 1. izdanja) / Mali ratni dnevnik (naslov 2. dop. izdanja) je roman za djecu hrvatskog književnika Stjepana Tomaša. Tomaš ga je oblikovao kao niz dnevničkih zapisa.

Prvo izdanje objavio je nakladnik Mladost. Djelo je potresan je dokument groznih vremena velikosrpske agresije na Hrvatsku krajem ljeta i u jesen 1991. godine, dobu kad su hrvatski civili iskusili težak život zbog terorističke naravi velikosrpske agresije, u kojoj su djeca ostala grubo uskraćena za svakodnevne životne radosti i normalno odrastanje zbog obijesti, arogantnosti i silenosti velikosrba koji su u to vrijeme još uživali potporu međunarodne zajednice. Osobito su to osjetila djeca uz krajeve blizu granice sa Srbijom, pobunjeničkim krajevima u Hrvatskoj i uz granice buduće Republike Srpske u BiH. 1997. godine roman je doživio je i svoje ponovljeno, dopunjeno izdanje Mali ratni dnevnik. Drugo izdanje Moj tata spava s anđelima znatno je dopunjeno u drugom izdanju objavljenom 1997. pod naslovom Moj tata spava s anđelima / Mali ratni dnevnik. Od onda je izašlo preko 11 izdanja. Istočnosrijemski pandan sudbine Hrvata za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku je književno djelo Antimemoari I. & II. - kako je umirao moj narod Marka Kljajića (nakladnik Hrvatska čitaonica "Fischer", Surčin).

Moj tata spava s anđelima je već 1994. prevedena na talijanski i objavljena u Milanu. Za drugo izdanje je u znatnoj mjeri dopunjena te objavljena 1997. godine pod naslovom Moj tata spava s anđelima / Mali ratni dnevnik i od onda je izašlo preko 11 izdanja. Izdanje iz 1997. prevedeno je na slovački i objavljeno u Bratislavi.

Radnja

Mali ratni dnevnik je trilogija zapisa djevojčice osječke djevojčice Cvijete Zlatić u periodu od 1991. do 1993. godine. Junakinja je dvanaestogodišnja Osječanka koja piše dnevnik od prvog tjedna školske godine 1991./1992., koja ne počinje nastavom, nego opsadom grada. U dnevniku je zabilježila svoja razmišljanja, događaje oko sebe, prepričala je razgovore s roditeljima i prijateljicama, uvrstila je pristigla joj pisma i pjesme koje čuje na radiju. Opisuje svoje doživljaje i zbivanja u opkoljenome Osijeku, odlaske u skloništa, spoznaje o broju poginulih i ranjenih sugrađana, slušanju priča o srušenim kućama u susjedstvu, cjelodnevnom popravljanju kuće od razaranja što su ga počinili velikosrbi itd..

Prvi prvi dio trilogije je Moj tata spava s anđelima u kojima Cvijeta dijeli svoje zapise i razmišljanja. Drugo izdanje je nastavak i dopuna dnevničkih zapisa Sto pinkafeldskih dana. U njima su Cvijetini zapisi iz utočišta u Austriji. Treći dio je Mir, ali rat u kojem junakinja, nakon povratka u Osijek u ožujku 1992., dijeli zapise o prividno dogovorenom miru, no rat još uvijek traje. Sva tri izdanja objavljena su pod nazivom Mali ratni dnevnik 1993..

Pokušaji cenzure

Roman Mali ratni dnevnik je bio obveznom školskom lektirom za 6. razred od 1996.. 2006. godine dogodio se pokušaj cenzure.

Godine 2006. iz ogranka SKD Prosvjeta iz Donjeg Lapca (općine s većinskim srpskim stanovništvom), na inicijativu skupine roditelja uputili predstavku protiv te knjige ministru Primorcu, u kojoj su tražili "povlačenje te knjige iz obvezatne školske lektire jer je ksenofobična, puna govora mržnje i uvredljiva za srpsku manjinu u Hrvatskoj".

2017. tvorci novog školskog kurikula izbacio je ovaj roman iz obvezne školske lektire, uz ostalo jer je tako to tražio i Centar za građansku hrabrost jer da ta knjiga "promovira ksenofobiju, govor mržnje, nacionalnu i vjersku netrpeljivost, nasilje i nacifašizam". U novom kurikulu za djecu našlo se zato mjesta za romane Silvije Šesto Debela, Zorana Ferića Anđeo u ofsajdu, Kristiana Novaka Črna mati zemla, Harukija Murakamija Kafka na žalu, Patricka Süskinda Parfem – povijest jednog ubojice, Dubravke Ugrešić Forsiranje romana reke i sl.