More actions
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Meček''' odnosno '''Mecsek''' je gora u Mađarskoj. Nalazi se u sjevernom dijelu regije Baranje, u Baranjska županija|B...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Meček''' odnosno '''Mecsek''' je gora u [[Mađarska|Mađarskoj]]. | '''Meček''' odnosno '''Mecsek''' je gora u [[Mađarska|Mađarskoj]]. | ||
Meček ima ležišta kamenog ugljena i urana, zbog kojih je u drugoj polovici 20. stoljeća bio rudarsko središte.<ref>Baranya. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 4. 11. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5820>.</ref> Uran se vadio na južnim padinama i to je nalazište bilo jedno od najvećih i najproduktivnijih nalazišta rude urana u Evropi.<ref>Andrija Bognar: [https://hrcak.srce.hr/file/170111 ''Osobine suvremenog geopolitičkog položaja Mađarske'']. Plitička misao, 4, 1973., str. 431.</ref> Tu su i nalazišta [[boksit]]a.<ref>Pečuh. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 4. 11. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47260>.</ref> | == Zemljopisni položaj == | ||
Nalazi se u sjevernom dijelu regije [[Baranja|Baranje]], u [[Baranjska županija|Baranjskoj županiji]], na jugu brježuljkastog ravnjaka [[Zadunavlje|Zadunavlja]] (mađ. ''Dunántúl'').<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/56424/ ''Dunántúl'']. Proleksis enciklopedija. 22. lipnja 2012. Pristupljeno 4. studenoga 2023.</ref> Sjeverni obronci Mecseka nalaze se na jugu [[Tolnanska županija|Tolnanske županije]].<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/58271/ ''Tolna'']. Proleksis enciklopedija. 22. lipnja 2012. Pristupljeno 4. studenoga 2023.</ref> Obronci Mecseka su poznati vinogradarski kraj.<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/47860/ ''Szeksárd'']. Proleksis enciklopedija. 22. lipnja 2012. Pristupljeno 4. studenoga 2023.</ref> | |||
== Geološke osobine == | |||
Meček izranja iz tustih naslaga ravničkog prapora, dok je sama gora građena uglavnom od trijaskih i krednih naslaga.<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/35546/ ''Mađarska'']. Proleksis enciklopedija. 22. lipnja 2012. Pristupljeno 4. studenoga 2023.</ref> U Vakonji podno Mečeka je na vapnencia je granica jursko-kretskih naslaga.<ref>Richárd Gyula Albrecht: In the search of the Jurassic – Cretaceous boundary in the lime kilns of Zengővárkony, Mecsek Mountains, Hungary, str. 15. u: Hudáčková, N., Ruman, A. and Šujan, M. (Eds.): [https://repozitorij.rgn.unizg.hr/islandora/object/rgn:2282/datastream/FILE0/download ''Environmental, Structural and Stratigraphical Evolution of the Western Carpathians: 12th ESSEWECA Conference, Abstract Book, 8th – 9th December 2022, Bratislava, Slovakia'']. Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu.</ref> Na Mečeku su i tragovi miocenskog andezitskog vulkanizma.<ref>Krisztina Sebe, Levente Laisz and Szabolcs Harangi: Miocene andesite volcanism in the Mecsek Mts, SW Hungary, str. 127. u: Hudáčková, N., Ruman, A. and Šujan, M. (Eds.): [https://repozitorij.rgn.unizg.hr/islandora/object/rgn:2282/datastream/FILE0/download ''Environmental, Structural and Stratigraphical Evolution of the Western Carpathians: 12th ESSEWECA Conference, Abstract Book, 8th – 9th December 2022, Bratislava, Slovakia'']. Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu.</ref> | |||
Meček ima ležišta kamenog ugljena i urana, zbog kojih je u drugoj polovici 20. stoljeća bio rudarsko središte.<ref name="Baranya LZMK">Baranya. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 4. 11. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5820>.</ref> Uran se vadio na južnim padinama i to je nalazište bilo jedno od najvećih i najproduktivnijih nalazišta rude urana u Evropi.<ref>Andrija Bognar: [https://hrcak.srce.hr/file/170111 ''Osobine suvremenog geopolitičkog položaja Mađarske'']. Plitička misao, 4, 1973., str. 431.</ref> Tu su i nalazišta [[boksit]]a.<ref>Pečuh. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 4. 11. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47260>.</ref> | |||
== Vrhovi == | |||
Najviši vrh je na 682 metra nadmorske visine./ref name="Baranya LZMK"> Među ostale istaknute vrhove spadaju 611 metara visoki ''Tubes'' (mađ. i ''Nagy-Tubes''), 535 metara visok vrh [[Misina]] na kojem je [[Pečuški TV-toranj]], visok 197 metara. | |||
=== Misina === | |||
Vrh Misina (mađ. ''Misina, Misina-tető'') je visine 535 metara. Prema jednoj teoriji, ime je došlo od slavenskog deminutiva za muško ime Mihovil (Mišo), apostoji i teorija da dolazi od riječi ''višina'' ili ''visina''. Izvorno se suvremeno ime Mečeka koristilo samo za Misinu, tek je kasnije počelo shvaćati u svim planinama, tako da se između dva imena može pretpostaviti isto podrijetlo.<ref>Dunántúli Napló: [https://library.hungaricana.hu/hu/view/DunantuliNaplo_1964_08/?pg=54&layout=s A pécsi helynevekről] str. 7, 9. kolovoza 1964. </ref> | |||
== Naselja == | |||
Najveća naselja okolo Mečeka su [[Pečuh]], [[Pečvar]] i [[Komlov]]. | Najveća naselja okolo Mečeka su [[Pečuh]], [[Pečvar]] i [[Komlov]]. | ||
Posljednja izmjena od 4. studeni 2023. u 02:42
Meček odnosno Mecsek je gora u Mađarskoj.
Zemljopisni položaj
Nalazi se u sjevernom dijelu regije Baranje, u Baranjskoj županiji, na jugu brježuljkastog ravnjaka Zadunavlja (mađ. Dunántúl).[1] Sjeverni obronci Mecseka nalaze se na jugu Tolnanske županije.[2] Obronci Mecseka su poznati vinogradarski kraj.[3]
Geološke osobine
Meček izranja iz tustih naslaga ravničkog prapora, dok je sama gora građena uglavnom od trijaskih i krednih naslaga.[4] U Vakonji podno Mečeka je na vapnencia je granica jursko-kretskih naslaga.[5] Na Mečeku su i tragovi miocenskog andezitskog vulkanizma.[6]
Meček ima ležišta kamenog ugljena i urana, zbog kojih je u drugoj polovici 20. stoljeća bio rudarsko središte.[7] Uran se vadio na južnim padinama i to je nalazište bilo jedno od najvećih i najproduktivnijih nalazišta rude urana u Evropi.[8] Tu su i nalazišta boksita.[9]
Vrhovi
Najviši vrh je na 682 metra nadmorske visine./ref name="Baranya LZMK"> Među ostale istaknute vrhove spadaju 611 metara visoki Tubes (mađ. i Nagy-Tubes), 535 metara visok vrh Misina na kojem je Pečuški TV-toranj, visok 197 metara.
Misina
Vrh Misina (mađ. Misina, Misina-tető) je visine 535 metara. Prema jednoj teoriji, ime je došlo od slavenskog deminutiva za muško ime Mihovil (Mišo), apostoji i teorija da dolazi od riječi višina ili visina. Izvorno se suvremeno ime Mečeka koristilo samo za Misinu, tek je kasnije počelo shvaćati u svim planinama, tako da se između dva imena može pretpostaviti isto podrijetlo.[10]
Naselja
Izvori, referencije i bilješke
- ↑ Dunántúl. Proleksis enciklopedija. 22. lipnja 2012. Pristupljeno 4. studenoga 2023.
- ↑ Tolna. Proleksis enciklopedija. 22. lipnja 2012. Pristupljeno 4. studenoga 2023.
- ↑ Szeksárd. Proleksis enciklopedija. 22. lipnja 2012. Pristupljeno 4. studenoga 2023.
- ↑ Mađarska. Proleksis enciklopedija. 22. lipnja 2012. Pristupljeno 4. studenoga 2023.
- ↑ Richárd Gyula Albrecht: In the search of the Jurassic – Cretaceous boundary in the lime kilns of Zengővárkony, Mecsek Mountains, Hungary, str. 15. u: Hudáčková, N., Ruman, A. and Šujan, M. (Eds.): Environmental, Structural and Stratigraphical Evolution of the Western Carpathians: 12th ESSEWECA Conference, Abstract Book, 8th – 9th December 2022, Bratislava, Slovakia. Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu.
- ↑ Krisztina Sebe, Levente Laisz and Szabolcs Harangi: Miocene andesite volcanism in the Mecsek Mts, SW Hungary, str. 127. u: Hudáčková, N., Ruman, A. and Šujan, M. (Eds.): Environmental, Structural and Stratigraphical Evolution of the Western Carpathians: 12th ESSEWECA Conference, Abstract Book, 8th – 9th December 2022, Bratislava, Slovakia. Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu.
- ↑ Baranya. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 4. 11. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5820>.
- ↑ Andrija Bognar: Osobine suvremenog geopolitičkog položaja Mađarske. Plitička misao, 4, 1973., str. 431.
- ↑ Pečuh. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 4. 11. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47260>.
- ↑ Dunántúli Napló: A pécsi helynevekről str. 7, 9. kolovoza 1964.